http://www.danas.co.yu/20061010/vojvodina1.html#8Užičani se odužili Josifu Jehlički
Čeh čija je postojbina Užice
Grad nije zaboravio: Bista Josipa Jehličke
Užice - Otkrivanjem spomen-biste Josipu Jehlički, Užice se odužilo ovom znamenitom Čehu koji je najzaslužniji za pokretanje masovnog sportskog života u gradu.
Spomen-bista se nalazi na Trgu Svetog Save, u duhovnom središtu grada, u blizini Užičke gimnazije u kojoj je Jehlička bio profesor gimnastike. Otkrivanju biste, koju je izradio beogradski akademski vajar Nikola Kolja Milunović, prisustvovalo je više stotina Užičana i potomci Josipa Jehličke.
Spomen-bistu su otkrili Tihomir Petković, predsednik opštine, i Radomir Vergović, akademski slikar i predsednik Odbora za podizanje spomenika, poručujući da se spomenik Jehlički "podiže u znak zahvalnosti i priznanja za misionarski rad u Užicu", a učenici Užičke gimnazije priredili su prigodan program.
Josif Jehlička rođen je 1891. godine, a u Užice je došao 1911. kada je osnovao prvo Sokolsko društvo u gradu. Najzaslužniji je i za izgradnju Sokolskog doma 1934. godine, jednog od najlepših zdanja u gradu koje je zbog izgradnje pruge Beograd - Bar srušeno 1974. godine. Kao dobrovoljac srpske vojske učestvovao je u Prvom svetskom ratu, borio se u bitkama na Ceru i Kolubari i za ispoljenu hrabrost bio odlikovan i unapređen. Zahvaljujući njegovoj istrajnosti i energiji grad dobija prvi fudbalski klub Sloboda, a kasnije i Društvo za telesno vaspitanje Partizan. Popularisao je zdrav i sportski život među mladima, bavio se pedagoškim radom, a penzionisan je 1958. godine kao profesor fiskulture u Učiteljskoj školi i Gimnaziji. Posle toga odlazi u Beograd, gde je umro 1986. godine.
Živojin Pavlović, direktor Užičke gimnazije, istakao je da je među poznatim ličnostima koje su završile ovu školu, ali i u njoj radile, bio i profesor gimnastike Josif Jehlička, za koga je rekao da je "Čeh po rođenju i Užičanin po opredeljenju".
Radomir Vergović, koji je sa još nekolicinom istaknutih Užičana pokrenuo inicijativu za gradnju spomenika, naveo je da je Jehlička bio "otelovljenje sokolskih ideala, čestitosti i samopožrtvovanja".
U sali Užičke gimnazije potom je promovisana knjiga pod nazivom Jehlička, koja je inspirisala profesora Aleksandra Milosavljevića da se podseti na dane kada su u Sokolani vežbali gimnastičari, priređivane igranke, koncerti, pozorišne predstave... Istoričar Milorad Iskrin ponudio je retke i vredne fotografije o radu Josifa Jehličke i Sokolskog društva, rekavši "nisu nam neprijatelji srušili Sokolanu, ali smo se mi sami za to potrudili".
O knjizi su govorili i Jehličkin unuk Nebojša, Mirko Todorović Ćata, ali i profesor Pavle Vračarić, urednik časopisa Oko sokolovo koji se zalaže za obnavljanje sokolskih društava u Srbiji.
- Veoma sam uzbuđen jer vidim koliko je moj otac, njegov duh i rad, prisutan ovde i danas - poverio se Časlav Jehlička, sin Josifa Jehličke i naveo da je 25 članova porodice prisustvovalo otkrivanju biste i promociji knjige o njegovom ocu.
N. Kovačević