Naslov: Kuda ide Telekom Poruka od: Pedja 26.09.2005. 09:43:43 Vreme, broj 768, 22. septembar 2005. http://www.vreme.com/cms/view.php?id=428403 Intervju - Igor Jecl, direktor Direkcije za usluge Telekom Srbija A.D: Srbija ima jeftin internet "Ako danas anketirate graðane i pitate ih kako dolaze do potrebne informacije, videæete da veæina ode na lice mesta. Èak ne telefonira, a kamoli da koristi internet. Telekom æe u narednom periodu nastojati da ponudi i kvalitetan pristup i kvalitetne informacije, to su dve bitne stvari na kojima æemo raditi" pi¹e: Zoran Stanojeviæ Direkcija za usluge Telekoma Srbija postoji od februara ove godine i to govori o najmanje dve stvari: da Telekom ozbiljno shvata ukidanje monopola na srpskom telekomunikacionom tr¾i¹tu i sprema se za bitku sa konkurencijom i da tu bitku dobija onaj koji ima zadovoljnije korisnike. Sve ove pozitivne promene u firmi koja jo¹ nema konkurenciju u fiksnoj telefoniji ne znaèe da sada treba prosto zaboraviti sukob Telekoma i internet operatora iz 2003. godine, zbog prenosa telefonskih razgovora, to jest glasa, internetom (takozvani VoIP). Direktor Igor Jecl ka¾e da je reè o tehnologiji koja drastièno smanjuje cenu telefonskog razgovora i kao takva je interesantna i Telekomu. Telekom nema ni¹ta protiv VoIP-a, niti protiv konkurencije koja je legalno registrovana da se tim poslom bavi, pod uslovima koje odredi Agencija za telekomunikacije koja se upravo formira, ka¾e Jecl za "Vreme" i dodaje: "Meðutim, postoji fenomen takozvanog bajpas VoIP-a. Protiv toga smo se borili i boriæemo se i dalje. Jer, to je kao da uvezete kamion cigareta, ne platite carinu i porez i, naravno, imate ni¾u cenu na tr¾i¹tu, ali to je krijumèarenje. Isto tako mo¾ete da krijumèarite telefonski saobraæaj." "VREME": Ne mislite da ste tu zapravo ¾rtva nove tehnologije, a i sud je èini mi se tako nekako presudio. Internet provajderi omoguæuju razgovor korisniku sa telefona na telefon unutar zemlje, a potom taj razgovor pretvaraju u internet pakete i iznose ga iz zemlje internet vezom. JECL: Mi nikada nismo jurili krajnjeg korisnika, koji ukljuèi slu¹alice i mikrofon u PC i razgovara sa svojim prijateljem u inostranstvu preko interneta. To je ne¹to drugo. Da, i sa tim nema nikakvih problema. Mi smo se borili protiv neèeg ¹to je bukvalno organizovani kriminal. Mi smo iskljuèivali one korisnike koji su bukvalno kupovali saobraæaj i unosili ga u zemlju kriomice i onda ga prodavali na sivom tr¾i¹tu. Na primer, ljudi iz Amerike generi¹u saobraæaj zovuæi Srbiju. Neko tamo skupi taj saobraæaj i ¹ta uradi? Umesto da taj saobraæaj stavi na na¹u meðunarodnu centralu i da mi imamo uvid u to koliko nam je saobraæaja u¹lo u zemlju, on taj saobraæaj ilegalno unese u zemlju preskaèuæi na¹u meðunarodnu centralu. I onda ga ovde u zemlji preproda preko raznoraznih nelegalnih operatera. Znaèi, to nije izlazni nego ulazni saobraæaj i tu je nama su¹tinski problem. Tu se razvija taj spoljnotrgovinski deficit, koji se mo¾e meriti u milionima evra. Telekom ne mo¾e, na primer, amerièkom operateru da ispostavi fakturu za onoliko saobraæaja koliko je taj operater generisao prema Srbiji. Nama inostrani operater uredno ispostavi fakturu na osnovu generisanog saobraæaja prema njemu, dok u na¹oj fakturi nedostaje veliki broj minuta. A o neplaæenom porezu na¹oj dr¾avi da i ne govorimo. Ako je zaista tako, za¹to je sud dao za pravo provajderima? Sud nikada nije izrekao pravosna¾nu presudu protiv Telekoma Srbija. Za sudstvo je na poèetku bilo veoma komplikovano da shvati o èemu mi prièamo. Za to je trebalo vremena, i veæ sada se stvari menjaju. Sada veæ te iste ljude koji su nelegalno uvozili saobraæaj juri Uprava za borbu protiv organizovanog kriminala. Do¹li smo do toga da je neko u dr¾avi shvatio da to jeste organizovani kriminal. Bajpasovanje, odnosno nelegalno ubacivanje saobraæaja u zemlju. Ali to nije isto ¹to i klasièna VoIP telefonija, odnosno moguænost da vi preko va¹eg operatera prièate putem interneta sa nekim u Americi. Veæina internet provajdera, ali i ljudi u ICT sektoru uop¹te, Telekom Srbija obièno pominje kao usko grlo, kao preskup servis, kao glavnu prepreku daljeg razvoja interneta, ali i telekomunikacija uop¹te u Srbiji. Vi, pretpostavljam, mislite drukèije, ali kojim se argumentima branite od optu¾bi da ste „crni ðavo" srpskih telekomunikacija? Mislim da se u svakom sluèaju ta slika promenila. Kad bih uporedio èlanke iz 2002. godine, kakvi su to napadi bili, sa onim ¹to je "Vreme" objavilo u broju 765, to je nebo i zemlja. Sada vi¹e nema tih strahovitih napada. Ljudi se ¾ale na cene i na na¹u sporost, ali niko vi¹e ne ka¾e da je Telekom jedan "crni ðavo" koji su¹tinski gu¹i razvoj internet operatera. Svi ti internet operateri od nas kupuju resurse. Naravno, oni uvek mogu reæi da su na to bili prinuðeni jer je Telekom imao monopol, ali zbog toga na¹a kompanija nije ni iza¹la na tr¾i¹te maloprodaje sve do danas. Pri tome moramo imati u vidu da je 2001. godine internet link Srbije prema svetu bio 34 megabita, a danas smo na 1,8 gigabita (preko 50 puta vi¹e, prim. ur.). Od toga je 1,5 gigabita prodato upravo internet provajderima. Drastièno smo smanjivali cene, ¹to æemo i dalje nastaviti da radimo u toj oblasti i do sada smo imali vrlo pristojnu saradnju sa internet provajderima. I bez obzira na to ¹to æemo 2006. godine izaæi na tr¾i¹te maloprodaje kao Telekom, mi æemo se truditi da nastavimo dobru poslovnu saradnju sa provajderima: izbalansiraæemo tarife na taj naèin da se internet provajderima isplati da i dalje rade sa Telekomom i da na¹a kompanija bude jedan od njih. Meðutim, ono ¹to je vrlo bitno jeste da malo porazgovaramo o tome da li je internet u Srbiji skup ili nije. To sam ba¹ i hteo da vas pitam. Da li su korisnici interneta u Srbiji o¹teæeni jer paket od 128 kilobita plaæaju onoliko koliko neko u inostranstvu daje za pet-¹est puta br¾i link, recimo za jedan gigabit? U ovom trenutku su cene u maloprodaji diktirane od strane internet provajdera. Kada Telekom izaðe na tr¾i¹te, moæi æemo da sagledamo kakav æe to imati efekat. Meðutim, bez obzira na tu èinjenicu, internet za rezidencijalne korisnike u Srbiji nije skup. Ja æu vam dati nekoliko podataka èisto poreðenja radi. Prvo, kapacitet ili propusnost interneta nije u proporciji sa cenom. Taèno je da negde na Zapadu mo¾ete da dobijete dva megabita po ceni od 25 do 30 evra. Znaèi, neko æe da ka¾e, ja plaæam 128 kilobita 12 evra, a onaj na Zapadu dva megabita plaæa tek duplo vi¹e. Meðutim, cene ne rastu u proporciji sa propusnom moæi. Prvo, kapaciteti koji postoje u Evropi drastièno su veæi od onih koji postoje u Srbiji. I normalno je da je tamo bandwidth, odnosno propusna moæ, u¾asno jeftina. Ali probajte da uzmete negde 128 ili 256 kilobita i videæete da je cena i u Evropi i u okru¾enju veæa nego u Srbiji. Spremni ste to da branite pred svakim struènjakom koji poku¹a da doka¾e da to nije taèno? Apsolutno. Dovoljno je da pogledate sajt T.com u Hrvatskoj i videæete da oni 384 kilobita prodaju za 50 evra. U Makedoniji, 384 kilobita prodaje se za 45 evra. Koliko u Srbiji ko¹ta ta ista usluga? Ona se kreæe od 12 do 15 evra u zavisnosti od provajdera i propusne moæi. Naravno, govorimo o manjem opsegu ali to je ujedno i cena koja je prilagoðena kupovnoj moæi na¹eg tr¾i¹ta. Govorimo o ADSL-u? Da, govorimo o ADSL-u. A ¹to se tièe dial up-a (modemske veze, telefonom, prim. ur.), situacija je jo¹ dramatiènija kada je reè o jeftinoæi. Jer, dial up je sastavljen od meseène pretplate i impulsa koje vi plaæate u lokalu. A Telekom Srbija ima najjeftiniji impuls i najjeftiniju pretplatu u Evropi, ali i mnogo ¹ire, ne verujem da u svetu postoji veliki broj telekom operatera koji imaju toliko nisku cenu. U Evropi je proseèna pretplata od deset do 20 evra meseèno, koliko iznosi proseèan meseèni telefonski raèun u Srbiji. U Italiji, na primer, nekoliko operatera daje besplatan pristup internetu, ali je zato pretplata telefona 14 evra. A kod nas veæ za 600 dinara mo¾ete imati dial up flat fee (neogranièen broj sati na internetu u toku meseca), a pored toga plaæate beznaèajno malu pretplatu i impulse u lokalnoj tarifi. I kada te dve stvari saberete, dobijate apsolutno najjeftiniji internet u Evropi. Kako u Telekomu vidite razvoj interneta u narednim godinama, buduæi da ¾elite da budete nosilac tog razvoja? Telekom je od 2001. godine do sada ulo¾io ogromna sredstva u digitalizaciju zemlje, a to je osnovni preduslov za razvijanje ¹irokopojasnog interneta. Danas, 2005. godine, do¹li smo do razvoja ¹irokopojasnog interneta koji predstavlja buduænost i fiksne telefonije, ali i buduænost mnogih malih i srednjih preduzeæa koja æe raditi na produkciji sadr¾aja, dodatnih usluga i ostalih IT usluga. U na¹im strate¹kim smernicama u narednom periodu predviða se apsolutno forsiranje interneta. Ne samo u smislu tehnièkih kapaciteta, nego i u nastojanju da pomognemo razvoje sadr¾aja koji su osnovni motiv da bi ljudi „oti¹li" na internet. Ako vam preko sadr¾aja olak¹amo ¾ivot i omoguæimo kvalitetnu informaciju, ¹to se ka¾e „na klik", na komforan naèin, to je boljitak ¾ivota. Naravno, trebaæe u Srbiji mnogo vremena da se ta kultura ¾ivota razvije, jer nije to samo pitanje tehnologije i dostupnosti, nego i naèina razmi¹ljanja. Ako danas anketirate graðane i pitate ih kako dolaze do potrebne informacije, videæete da veæina ode na lice mesta. Èak ne telefonira, a kamoli da koristi internet. Telekom æe u narednom periodu nastojati da ponudi i kvalitetan pristup i kvalitetne informacije, to su dve bitne stvari na kojima æemo raditi. Potreban je ogroman napor u tom smislu. I u Evropi, kada je krenuo internet, trebalo je mnogo vremena da proðe, praktièno od 1995. do 1999. da bi ljudi shvatili prednosti sistema. Danas kada bi nekome ukinuli i-mejl, to bi bila katastrofa, ali 1995. svi su prete¾no komunicirali telefonom. Potrebno je mnogo edukacije krajnjih korisnika i u tom smislu Telekom æe napraviti znaèajne investicije. Ali i dr¾ava mora da razume da æe informaciono dru¹tvo doneti ogroman boljitak u standardu ¾ivota i da pomogne prodaju informatièke opreme, jer u Srbiji tek 20 odsto domaæinstava ima kompjuter, dok je na Zapadu to 50, èak 70 odsto. Postoji li moguænost da se kao baza, umesto raèunara, iskoriste mobilni telefoni, kojih je mnogo vi¹e i imaju sve veæe moguænosti? Kako da ne. Mi paralelno razvijamo 3G UMTS mre¾u za mobilne telefone. Ali ne zaboravite da je i tu potrebno vreme da svi nabave moderne mobilne telefone. I u Evropi je danas malo korisnika koji koriste UMTS telefone. Guverner NBS-a Radovan Jela¹iæ najavio je moguænost plaæanja raèuna mobilnim telefonom. Je li realno da se to u Srbiji dogodi u narednim mesecima? Naravno, to je i bila na¹a inicijativa. M-pejment znaèi da mobilni telefon koristite kao platnu karticu i mogu vam reæi da smo po tom pitanju odmakli èak i u odnosu na Evropu, gde pravno-formalni okviri jo¹ nisu razmr¹eni. Mi smo jedna od prvih dr¾ava koja je uvela plaæanje parkinga SMS-om. M-pejment znaèi da umesto da se platna kartica provlaèi kroz POS terminal, mobilni telefon se stavlja u odgovarajuæe le¾i¹te, ukucate va¹ PIN i ostalo je isto. Kao i kod platnih kartica, sve ¹to ste potro¹ili vidite i na izvodu u banci. SMS sa fiksnog „Uve¹æemo uskoro SMS i MMS preko fiksnih ISDN telefona. Takoðe, uvodimo web govornice, planiramo da postavimo stotinak takvih govornica po Srbiji naredne godine. One æe imati i slot za kreditnu karticu, tako da æe se time omoguæiti veliki broj veoma interesantnih servisa. Znaèi i oni koji nemaju kod kuæe raèunar moæi æe da koriste internet servise, na primer, kupujuæi ulaznice preko interneta." Popust za inostranstvo „Planiramo veæ u decembru da izaðemo sa pripejd meðunarodnim karticama za telefoniranje, onakvim kakve postoje na Zapadu. Taj pripejd saobraæaj bio bi znatno jeftiniji od sada¹njeg. Ne mogu vam reæi koliko, jo¹ radimo na tome. Ali pretpostavljam da æemo, pogotovo kada je reè o SAD i Kanadi, imati znatne popuste, jer tu postoji ogroman saobraæaj." |