Dobrodošli, Gost. Molim vas prijavite se ili se registrujte.
Da niste izgubili svoj aktivacioni e-mail?
Oreska - Užice
Prijavite se sa korisničkim imenom, lozinkom i dužinom sesije
 
ARHIVA
   Početna   Pomoć Pravila Pretraga Gallery Prijavljivanje Registracija  
IZBORI: NAJFORUMAŠ I NAJFORUMAŠICA GODINE
AKCIJA: SVI UŽIČANI NA JEDNOM MESTU!
Za užičke nekomercijalne organizacije i ustanove besplatno...
Stranice: [1]
  Štampaj  
This topic has not yet been rated!
You have not rated this topic. Select a rating:
Autor Tema: Kuda ide Telekom  (Pročitano 1599 puta)
Pedja
provereni korisnici
stara kajla
*****
Pol: Muškarac
Ime i prezime:
Peđa Supurović
Mesto: Užice
Lokacija: Crna dama
Država: Srbija
FaceBook: ima
Blog: ima
Horoskop: Strelac
Poruke: 12963



WWW
« poslato: 26.09.2005. 09:43:43 »

Vreme, broj 768, 22. septembar 2005.
http://www.vreme.com/cms/view.php?id=428403

Intervju - Igor Jecl, direktor Direkcije za usluge Telekom Srbija A.D:

Srbija ima jeftin internet

"Ako danas anketirate graðane i pitate ih kako dolaze do potrebne
informacije, videæete da veæina ode na lice mesta. Èak ne telefonira,
a kamoli da koristi internet. Telekom æe u narednom periodu nastojati
da ponudi i kvalitetan pristup i kvalitetne informacije, to su dve
bitne stvari na kojima æemo raditi"

pi¹e: Zoran Stanojeviæ

Direkcija za usluge Telekoma Srbija postoji od februara ove godine i
to govori o najmanje dve stvari: da Telekom ozbiljno shvata ukidanje
monopola na srpskom telekomunikacionom tr¾i¹tu i sprema se za bitku sa
konkurencijom i da tu bitku dobija onaj koji ima zadovoljnije
korisnike.

Sve ove pozitivne promene u firmi koja jo¹ nema konkurenciju u fiksnoj
telefoniji ne znaèe da sada treba prosto zaboraviti sukob Telekoma i
internet operatora iz 2003. godine, zbog prenosa telefonskih
razgovora, to jest glasa, internetom (takozvani VoIP). Direktor Igor
Jecl ka¾e da je reè o tehnologiji koja drastièno smanjuje cenu
telefonskog razgovora i kao takva je interesantna i Telekomu. Telekom
nema ni¹ta protiv VoIP-a, niti protiv konkurencije koja je legalno
registrovana da se tim poslom bavi, pod uslovima koje odredi Agencija
za telekomunikacije koja se upravo formira, ka¾e Jecl za "Vreme" i
dodaje:

"Meðutim, postoji fenomen takozvanog bajpas VoIP-a. Protiv toga smo se
borili i boriæemo se i dalje. Jer, to je kao da uvezete kamion
cigareta, ne platite carinu i porez i, naravno, imate ni¾u cenu na
tr¾i¹tu, ali to je krijumèarenje. Isto tako mo¾ete da krijumèarite
telefonski saobraæaj."

"VREME": Ne mislite da ste tu zapravo ¾rtva nove tehnologije, a i sud
je èini mi se tako nekako presudio. Internet provajderi omoguæuju
razgovor korisniku sa telefona na telefon unutar zemlje, a potom taj
razgovor pretvaraju u internet pakete i iznose ga iz zemlje internet
vezom.

JECL: Mi nikada nismo jurili krajnjeg korisnika, koji ukljuèi
slu¹alice i mikrofon u PC i razgovara sa svojim prijateljem u
inostranstvu preko interneta.

To je ne¹to drugo.

Da, i sa tim nema nikakvih problema. Mi smo se borili protiv neèeg ¹to
je bukvalno organizovani kriminal. Mi smo iskljuèivali one korisnike
koji su bukvalno kupovali saobraæaj i unosili ga u zemlju kriomice i
onda ga prodavali na sivom tr¾i¹tu. Na primer, ljudi iz Amerike
generi¹u saobraæaj zovuæi Srbiju. Neko tamo skupi taj saobraæaj i ¹ta
uradi? Umesto da taj saobraæaj stavi na na¹u meðunarodnu centralu i da
mi imamo uvid u to koliko nam je saobraæaja u¹lo u zemlju, on taj
saobraæaj ilegalno unese u zemlju preskaèuæi na¹u meðunarodnu
centralu. I onda ga ovde u zemlji preproda preko raznoraznih
nelegalnih operatera. Znaèi, to nije izlazni nego ulazni saobraæaj i
tu je nama su¹tinski problem. Tu se razvija taj spoljnotrgovinski
deficit, koji se mo¾e meriti u milionima evra. Telekom ne mo¾e, na
primer, amerièkom operateru da ispostavi fakturu za onoliko saobraæaja
koliko je taj operater generisao prema Srbiji. Nama inostrani operater
uredno ispostavi fakturu na osnovu generisanog saobraæaja prema njemu,
dok u na¹oj fakturi nedostaje veliki broj minuta. A o neplaæenom
porezu na¹oj dr¾avi da i ne govorimo.

Ako je zaista tako, za¹to je sud dao za pravo provajderima?

Sud nikada nije izrekao pravosna¾nu presudu protiv Telekoma Srbija. Za
sudstvo je na poèetku bilo veoma komplikovano da shvati o èemu mi
prièamo. Za to je trebalo vremena, i veæ sada se stvari menjaju. Sada
veæ te iste ljude koji su nelegalno uvozili saobraæaj juri Uprava za
borbu protiv organizovanog kriminala. Do¹li smo do toga da je neko u
dr¾avi shvatio da to jeste organizovani kriminal. Bajpasovanje,
odnosno nelegalno ubacivanje saobraæaja u zemlju. Ali to nije isto ¹to
i klasièna VoIP telefonija, odnosno moguænost da vi preko va¹eg
operatera prièate putem interneta sa nekim u Americi.

Veæina internet provajdera, ali i ljudi u ICT sektoru uop¹te, Telekom
Srbija obièno pominje kao usko grlo, kao preskup servis, kao glavnu
prepreku daljeg razvoja interneta, ali i telekomunikacija uop¹te u
Srbiji. Vi, pretpostavljam, mislite drukèije, ali kojim se argumentima
branite od optu¾bi da ste „crni ðavo" srpskih telekomunikacija?

Mislim da se u svakom sluèaju ta slika promenila. Kad bih uporedio
èlanke iz 2002. godine, kakvi su to napadi bili, sa onim ¹to je
"Vreme" objavilo u broju 765, to je nebo i zemlja. Sada vi¹e nema tih
strahovitih napada. Ljudi se ¾ale na cene i na na¹u sporost, ali niko
vi¹e ne ka¾e da je Telekom jedan "crni ðavo" koji su¹tinski gu¹i
razvoj internet operatera. Svi ti internet operateri od nas kupuju
resurse. Naravno, oni uvek mogu reæi da su na to bili prinuðeni jer je
Telekom imao monopol, ali zbog toga na¹a kompanija nije ni iza¹la na
tr¾i¹te maloprodaje sve do danas. Pri tome moramo imati u vidu da je
2001. godine internet link Srbije prema svetu bio 34 megabita, a danas
smo na 1,8 gigabita (preko 50 puta vi¹e, prim. ur.). Od toga je 1,5
gigabita prodato upravo internet provajderima. Drastièno smo
smanjivali cene, ¹to æemo i dalje nastaviti da radimo u toj oblasti i
do sada smo imali vrlo pristojnu saradnju sa internet provajderima. I
bez obzira na to ¹to æemo 2006. godine izaæi na tr¾i¹te maloprodaje
kao Telekom, mi æemo se truditi da nastavimo dobru poslovnu saradnju
sa provajderima: izbalansiraæemo tarife na taj naèin da se internet
provajderima isplati da i dalje rade sa Telekomom i da na¹a kompanija
bude jedan od njih. Meðutim, ono ¹to je vrlo bitno jeste da malo
porazgovaramo o tome da li je internet u Srbiji skup ili nije.

To sam ba¹ i hteo da vas pitam. Da li su korisnici interneta u Srbiji
o¹teæeni jer paket od 128 kilobita plaæaju onoliko koliko neko u
inostranstvu daje za pet-¹est puta br¾i link, recimo za jedan gigabit?

U ovom trenutku su cene u maloprodaji diktirane od strane internet
provajdera. Kada Telekom izaðe na tr¾i¹te, moæi æemo da sagledamo
kakav æe to imati efekat. Meðutim, bez obzira na tu èinjenicu,
internet za rezidencijalne korisnike u Srbiji nije skup. Ja æu vam
dati nekoliko podataka èisto poreðenja radi. Prvo, kapacitet ili
propusnost interneta nije u proporciji sa cenom. Taèno je da negde na
Zapadu mo¾ete da dobijete dva megabita po ceni od 25 do 30 evra.
Znaèi, neko æe da ka¾e, ja plaæam 128 kilobita 12 evra, a onaj na
Zapadu dva megabita plaæa tek duplo vi¹e. Meðutim, cene ne rastu u
proporciji sa propusnom moæi. Prvo, kapaciteti koji postoje u Evropi
drastièno su veæi od onih koji postoje u Srbiji. I normalno je da je
tamo bandwidth, odnosno propusna moæ, u¾asno jeftina. Ali probajte da
uzmete negde 128 ili 256 kilobita i videæete da je cena i u Evropi i u
okru¾enju veæa nego u Srbiji.

Spremni ste to da branite pred svakim struènjakom koji poku¹a da
doka¾e da to nije taèno?

Apsolutno. Dovoljno je da pogledate sajt T.com u Hrvatskoj i videæete
da oni 384 kilobita prodaju za 50 evra. U Makedoniji, 384 kilobita
prodaje se za 45 evra.

Koliko u Srbiji ko¹ta ta ista usluga?

Ona se kreæe od 12 do 15 evra u zavisnosti od provajdera i propusne
moæi. Naravno, govorimo o manjem opsegu ali to je ujedno i cena koja
je prilagoðena kupovnoj moæi na¹eg tr¾i¹ta.

Govorimo o ADSL-u?

Da, govorimo o ADSL-u. A ¹to se tièe dial up-a (modemske veze,
telefonom, prim. ur.), situacija je jo¹ dramatiènija kada je reè o
jeftinoæi. Jer, dial up je sastavljen od meseène pretplate i impulsa
koje vi plaæate u lokalu. A Telekom Srbija ima najjeftiniji impuls i
najjeftiniju pretplatu u Evropi, ali i mnogo ¹ire, ne verujem da u
svetu postoji veliki broj telekom operatera koji imaju toliko nisku
cenu. U Evropi je proseèna pretplata od deset do 20 evra meseèno,
koliko iznosi proseèan meseèni telefonski raèun u Srbiji. U Italiji,
na primer, nekoliko operatera daje besplatan pristup internetu, ali je
zato pretplata telefona 14 evra. A kod nas veæ za 600 dinara mo¾ete
imati dial up flat fee (neogranièen broj sati na internetu u toku
meseca), a pored toga plaæate beznaèajno malu pretplatu i impulse u
lokalnoj tarifi. I kada te dve stvari saberete, dobijate apsolutno
najjeftiniji internet u Evropi.

Kako u Telekomu vidite razvoj interneta u narednim godinama, buduæi da
¾elite da budete nosilac tog razvoja?

Telekom je od 2001. godine do sada ulo¾io ogromna sredstva u
digitalizaciju zemlje, a to je osnovni preduslov za razvijanje
¹irokopojasnog interneta. Danas, 2005. godine, do¹li smo do razvoja
¹irokopojasnog interneta koji predstavlja buduænost i fiksne
telefonije, ali i buduænost mnogih malih i srednjih preduzeæa koja æe
raditi na produkciji sadr¾aja, dodatnih usluga i ostalih IT usluga. U
na¹im strate¹kim smernicama u narednom periodu predviða se apsolutno
forsiranje interneta. Ne samo u smislu tehnièkih kapaciteta, nego i u
nastojanju da pomognemo razvoje sadr¾aja koji su osnovni motiv da bi
ljudi „oti¹li" na internet. Ako vam preko sadr¾aja olak¹amo ¾ivot i
omoguæimo kvalitetnu informaciju, ¹to se ka¾e „na klik", na komforan
naèin, to je boljitak ¾ivota. Naravno, trebaæe u Srbiji mnogo vremena
da se ta kultura ¾ivota razvije, jer nije to samo pitanje tehnologije
i dostupnosti, nego i naèina razmi¹ljanja. Ako danas anketirate
graðane i pitate ih kako dolaze do potrebne informacije, videæete da
veæina ode na lice mesta. Èak ne telefonira, a kamoli da koristi
internet. Telekom æe u narednom periodu nastojati da ponudi i
kvalitetan pristup i kvalitetne informacije, to su dve bitne stvari na
kojima æemo raditi.

Potreban je ogroman napor u tom smislu. I u Evropi, kada je krenuo
internet, trebalo je mnogo vremena da proðe, praktièno od 1995. do
1999. da bi ljudi shvatili prednosti sistema. Danas kada bi nekome
ukinuli i-mejl, to bi bila katastrofa, ali 1995. svi su prete¾no
komunicirali telefonom. Potrebno je mnogo edukacije krajnjih korisnika
i u tom smislu Telekom æe napraviti znaèajne investicije. Ali i dr¾ava
mora da razume da æe informaciono dru¹tvo doneti ogroman boljitak u
standardu ¾ivota i da pomogne prodaju informatièke opreme, jer u
Srbiji tek 20 odsto domaæinstava ima kompjuter, dok je na Zapadu to
50, èak 70 odsto.

Postoji li moguænost da se kao baza, umesto raèunara, iskoriste
mobilni telefoni, kojih je mnogo vi¹e i imaju sve veæe moguænosti?

Kako da ne. Mi paralelno razvijamo 3G UMTS mre¾u za mobilne telefone.
Ali ne zaboravite da je i tu potrebno vreme da svi nabave moderne
mobilne telefone. I u Evropi je danas malo korisnika koji koriste UMTS
telefone.

Guverner NBS-a Radovan Jela¹iæ najavio je moguænost plaæanja raèuna
mobilnim telefonom. Je li realno da se to u Srbiji dogodi u narednim
mesecima?

Naravno, to je i bila na¹a inicijativa. M-pejment znaèi da mobilni
telefon koristite kao platnu karticu i mogu vam reæi da smo po tom
pitanju odmakli èak i u odnosu na Evropu, gde pravno-formalni okviri
jo¹ nisu razmr¹eni. Mi smo jedna od prvih dr¾ava koja je uvela
plaæanje parkinga SMS-om. M-pejment znaèi da umesto da se platna
kartica provlaèi kroz POS terminal, mobilni telefon se stavlja u
odgovarajuæe le¾i¹te, ukucate va¹ PIN i ostalo je isto. Kao i kod
platnih kartica, sve ¹to ste potro¹ili vidite i na izvodu u banci.


SMS sa fiksnog

„Uve¹æemo uskoro SMS i MMS preko fiksnih ISDN telefona. Takoðe,
uvodimo web govornice, planiramo da postavimo stotinak takvih
govornica po Srbiji naredne godine. One æe imati i slot za kreditnu
karticu, tako da æe se time omoguæiti veliki broj veoma interesantnih
servisa. Znaèi i oni koji nemaju kod kuæe raèunar moæi æe da koriste
internet servise, na primer, kupujuæi ulaznice preko interneta."

Popust za inostranstvo

„Planiramo veæ u decembru da izaðemo sa pripejd meðunarodnim karticama
za telefoniranje, onakvim kakve postoje na Zapadu. Taj pripejd
saobraæaj bio bi znatno jeftiniji od sada¹njeg. Ne mogu vam reæi
koliko, jo¹ radimo na tome. Ali pretpostavljam da æemo, pogotovo kada
je reè o SAD i Kanadi, imati znatne popuste, jer tu postoji ogroman
saobraæaj."
Sačuvana

Stranice: [1]
  Štampaj  
 
Prebaci se na:  


Pokreće MySQL Pokreće PHP Powered by SMF 1.1 RC3 | SMF © 2001-2006, Lewis Media | Imprint Ispravan XHTML 1.0! Ispravan CSS!
Stranica je napravljena za 1.936 sekundi sa 35 upita.