Dobrodošli, Gost. Molim vas prijavite se ili se registrujte.
Da niste izgubili svoj aktivacioni e-mail?
Oreska - Užice
Prijavite se sa korisničkim imenom, lozinkom i dužinom sesije
 
ARHIVA
   Početna   Pomoć Pravila Pretraga Gallery Prijavljivanje Registracija  
IZBORI: NAJFORUMAŠ I NAJFORUMAŠICA GODINE
AKCIJA: SVI UŽIČANI NA JEDNOM MESTU!
Za užičke nekomercijalne organizacije i ustanove besplatno...
Stranice: [1]
  Štampaj  
Autor Tema: Privatne penzije  (Pročitano 6344 puta)
Pedja
provereni korisnici
stara kajla
*****
Pol: Muškarac
Ime i prezime:
Peđa Supurović
Mesto: Užice
Lokacija: Crna dama
Država: Srbija
FaceBook: ima
Blog: ima
Horoskop: Strelac
Poruke: 12963



WWW
« poslato: 20.06.2007. 20:02:15 »

http://www.nbs.yu/export/internet/cirilica/62/rlinks/vodic_za_penzije.pdf

Zašto štedeti za dodatnu penziju?

Štednja za starost može biti jedna od najznačajnijih investicija u Vašem životu. Zato je važno da se dobro informišete o proizvodima koji Vam se nude, kao i o svojim pravima. Ne donosite ishitrene odluke.

Planiranje prihoda u starosti je dugoročni cilj. Ako želite da sačuvate komforan način života za sebe i svoju porodicu, biće Vam potrebni dodatni prihodi. Što ranije počnete da štedite, Vaša penzija biće veća jer Vaša sredstva imaju više vremena da se uvećavaju. Nemojte potcenjivati značaj koji će ranije započeta štednja imati za Vaš ukupan prihod. Možda trenutno imate druge prioritete, ali nemojte zbog toga odlagati početak štednje. Ako početak pomerite za samo nekoliko godina, proces štednje možete završiti sa znatno manjom sumom novca.

Šta je dobrovoljni penzijski fond?

Dobrovoljni penzijski fond je vrsta investicionog fonda koji služi za prikupljanje dobrovoljnih penzijskih doprinosa i njihovo investiranje radi obezbeđenja privatnih penzija.

Uloga dobrovoljnog penzijskog fonda je da se putem investiranja prikupljenih doprinosa obezbedi očuvanje, odnosno, uvećanje njihove vrednosti, a time i iznos privatnih penzija. Štednja za starost je dugoročna štednja pa je funkcionisanje ovih fondova strogo zakonski regulisano i predmet je stalne kontrole od strane NBS. Država stimuliše štednju za privatne penzije putem poreskih olakšica.

Zašto su uvedeni dobrovoljni penzijski fondovi?

Zbog reformi penzijskih sistema na bazi tekućeg finansiranja i efekata koje imaju na smanjenje visine penzija budućih penzionera, sve zemlje su paralelno uvodile privatne penzijske fondove kojima su omogućile mlađim generacijama da na vreme počnu da štede i obezbede dodatne, privatne penzije kojima će dopuniti smanjene državne penzije.

U Srbiji je 2005. godine donet Zakon o dobrovoljnim penzijskim fondovima i penzijskim planovima, a podzakonski akti iz nadležnosti NBS kojima se ovaj zakon sprovodi, stupili su na snagu aprila 2006. godine.

Osnovne činjenice o dobrovoljnim penzijskim fondovima

- Dobrovoljni penzijski fondovi se koriste isključivo za penzijsku štednju i pod strogom su kontrolom Narodne banke Srbije
- Redovna penzija iz državnog fonda ni na koji način nije u vezi sa štednjom u dobrovoljnim penzijskim fondovima
- Svaki član ima uvid u vrednost svojih sredstava u fondu
- Uspešnost fonda se dnevno može pratiti preko vrednosti investicione jedinice koja se objavljuje u dnevnim novinama i na sajtu društva za upravljanje
- Pri promeni fonda ne plaćaju se naknade – plaćaju se samo stvarni troškovi prenosa sredstava
- Sredstva fonda investiraju se u najlikvidnije hartije od vrednosti i nepokretnosti. Investicioni rizik postoji, ali je nizak
- Članovi fonda nisu obavezni da redovno uplaćuju doprinose
- Akumuliranim sredstvima možete raspolagati sa navršene 53 godine života
- Član fonda određuje na koga će se preneti novac u slučaju smrti; u suprotnom se smatra delom zaostavštine

Ko može biti član fonda?

Štednja u dobrovoljnom penzijskom fondu nije vezana za postojanje radnog odnosa korisnika.
Član fonda ne mora biti i lice koje uplaćuje doprinose. Na primer, roditelji mogu uplaćivati za decu ili poslodavci za zaposlene.
Član dobrovoljnog penzijskog fonda može biti svako domaće i strano fizičko lice.
Jedno lice može biti član više fondova.

Subjekti sistema dobrovoljnih penzijskih fondova

Društvo za upravljanje je pravno lice koje ima dozvolu za rad i dozvolu za organizovanje i upravljanje fondom izdate od strane Narodne banke Srbije.

Isključiva delatnost društva za upravljanje je organizovanje i upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondovima.

Fondovi služe za kolektivno investiranje. To znači da fond omogućava udruživanje doprinosa svih članova fonda, čime se prikuplja veća količina sredstava, koja može da se investira u različite hartije od vrednosti čime se snižava rizik ulaganja. Kada bi član fonda investirao sam svoje doprinose mogao bi da kupi veoma mali broj hartija od vrednosti a time bi rizik takvog ulaganja bio visok.

Imovina fonda je potpuno odvojena od društva za upravljanje i nalazi se na računu u kastodi banci. Ukoliko se nad društvom za upravljanje pokrene stečajni postupak, imovina penzijskog fonda ne može postati predmet prinudnog izvršenja niti zaloge. Ova imovina ne može ući u sastav likvidacione ili stečajne mase društva za upravljanje, kastodi banke ili drugih subjekata, niti može biti korišćena za izmirenje obaveza člana dobrovoljnog penzijskog fonda i drugih lica prema trećim licima. Dakle, ako i društvo za upravljanje propadne, fond ostaje netaknut i preuzima ga drugo društvo za upravljanje.

Privatna penzija – Vaš izbor

Pre nego što se odlučite da se učlanite u neki od dobrovoljnih penzijskih fondova razmislite o sledećim pitanjima:
- Koliko mogu da priuštim da redovno uplaćujem u fond?
- Kada planiram da se penzionišem?
- Koliku ušteđevinu, investicije ili druga sredstva posedujem?
- Da li moj supružnik/partner ima penziju?
- Kolika će mi biti državna penzija?
- Koliko razumem investiranje fonda i koliki rizik mogu da prihvatim?

Izbor fonda

Ukoliko se odlučite da se učlanite u neki od dobrovoljnih penzijskih fondova prvo treba da prikupite podatke o više fondova i da ih uporedite, a zatim da izaberete fond koji Vam nudi najpovoljnije uslove:

- Saznajte da li Vaš poslodavac ima penzijski plan i kakvi su uslovi članstva
- Uporedite uslove koje nude različiti fondovi
- Budite oprezni sa primerima iznosa penzija koji Vam mogu biti prikazani – pitajte koliki su prinosi i naknade korišćeni u računici i razmislite da li Vam deluju realno
- Ukoliko Vam uslovi nisu jasni ili su Vam potrebna pojašnjenja u vezi funkcionisanja fondova pozovite informativni centar Narodne banke Srbije

Informacije o fondovima možete dobiti u kancelarijama društva za upravljanje i njihovih posrednika. Osnovni izvor podataka o fondu je prospekt. Obavezno ga pročitajte!

Nemojte se oslanjati samo na reklamni materijal. Prikupite sve bitne podatke o fondu i uporedite ih sa drugim fondovima!

Kako da čitate prospekt fonda?

Posrednici i društvo za upravljanje obavezni su da vam daju prospekt fonda pre nego što se učlanite.
Prospekt fonda sadrži sve informacije o fondu bitne za članstvo u njemu.
Društvo za upravljanje je obavezno da prospekt ažurira najmanje jednom godišnje, kao i svaki put kada dođe do bitnih promena u poslovanju fonda.

Prospekt sadrži:
- Podatke o fondu
- Podatke o društvu za upravljanje
- Podatke o kastodi banci

Pod podacima o fondu posebno obratite pažnju na sledeće:
- Opis investicione politike fonda
- Minimalni iznos doprinosa koji možete da uplaćujete u fond
- Poreski tretman fonda i njegovih članova
- Prinose fonda za poslednjih 12 meseci, za poslednjih 5 godina i od osnivanja fonda (podatak se ne objavljuje u Prospektu u prvoj godini poslovanja)
- Iznose naknada
- Vrednost imovine fonda na dan izdavanja prospekta (podatak se ne objavljuje u prvom Prospektu fonda)
- Internet adresu i novine u kojima će fond objavljivati vrednost investicione jedinice
- Uslove za povlačenje sredstava iz fonda
- Učlanjenje u fond

Kada izaberete fond u koji želite da se učlanite, treba prvo da potpišete ugovor o članstvu.
Ugovor o članstvu je tipski dokument. Sadrži podatke o članu, društvu za upravljanje, obvezniku uplate i fondu.

Međutim, zapamtite da se sve bitne informacije o fondu nalaze u prospektu. Zato ga obavezno pročitajte pre nego što potpišete ugovor!

Potpisivanjem Ugovora o članstvu potpisujete i izjavu da „u potpunosti razumete prospekt fonda kao i naknade koje se naplaćuju“.
Kada potpišete ugovor o članstvu postajete član fonda.

Naknade

Jedan od odlučujućih faktora pri izboru fonda treba da bude visina naknada koje društvo naplaćuje. Naknade predstavljaju zaradu društva za upravljanje za uslugu upravljanja penzijskim fondom.

Postoje dve vrste naknada:

- Naknada za doprinose – prilikom uplate penzijskih doprinosa, društvo može naplatiti maksimalno 3% od vrednosti uplate.
- Naknada za upravljanje – naplaćuje se iz imovine fonda i može iznositi do 2% vrednosti imovine fonda, na godišnjem nivou. Ovu naknadu društvo za upravljanje obračunava svaki dan i naplaćuje jednom mesečno od fonda.

Investiciona jedinica i neto imovina fonda

Društva za upravljanje imaju obavezu da dnevno izračunavaju vrednost neto imovine fonda, a koja je jednaka razlici između ukupne vrednosti imovine fonda i njegovih obaveza.

Množenjem broja investicionih jedinica koje posedujete sa dnevnom vrednošću investicione jedinice, možete svakog dana izračunati vrednost Vaših sredstava u fondu.

Primer kupovine i obračuna vrednosti investicione jedinice:

Vrednost investicione jedinice fonda1.000 dinara
Iznos doprinosa3.000 dinara
Naknada prilikom uplate3.000din x 3% = 90 dinara
Za kupovinu investicionih jedinica ostaje3.000 - 90 = 2.910 dinara
Kupujete2.910 / 1.000 = 2,91 investicione jedinice


Ove transakcije se evidentiraju na Vašem individualnom računu.
Pretpostavimo da posle 100 dana vrednost investicione jedinice poraste na 1.050 dinara
Vrednost Vaših sredstava u fondu iznosi: 1.050din x 2.91 inv.jed = 3.055,5 dinara

Povlačenje sredstava iz fonda

Sa povlačenjem Vaših sredstava možete početi najranije sa 53 godine, a najkasnije sa navršenih 70 godina.
U posebnim slučajevima možete ranije povući sredstva sa vašeg računa i to u slučaju vanrednih troškova lečenja ili trajne nesposobnosti.

Vaša akumulirana sredstava sa računa možete povući na nekoliko načina:

1. jednokratnom isplatom

2. kupovinom anuiteta kod društva za osiguranje

3. programiranom isplatom

4. kombinacijom ova tri načina

Jednokratna isplata je povlačenje akumuliranih sredstava sa Vašeg individualnog računa u dobrovoljnom penzionom fondu. Na isplaćenu sumu plaćate porez na kapitalnu dobit po stopi od 20%.

Programirana isplata je isplata akumuliranih novčanih sredstava sa Vašeg računa koja se obavlja u skladu sa posebnim ugovorom koji ste potpisali i koje isplaćuje društvo za upravljanje. Ugovorom definišete učestalost isplate akumuliranih sredstava kao i period u kome će ta sredstva biti isplaćivana. Sredstva koja su neisplaćena ostaju u fondu i dalje se investiraju. Na svaku pojedinačnu isplatu plaća se porez na kapitalnu dobit od 20%.

Prenos sredstava sa individualnog računa člana sa ciljem kupovine anuiteta ne podleže oporezivanju.


Kako možete da zaštitite svoja prava?

Dobra informisanost će Vam značajno olakšati da zaštitite i ostvarite svoja prava, ako problem zaista postoji.

„Bolje sprečiti nego lečiti!“ Ovde su neki saveti koji će Vam pomoći da se odlučite pri izboru fonda. Možda Vam mogu pomoći da izbegnete neprijatne situacije do kojih bi kasnije došlo:

- Proverite da li su društva između kojih se odlučujete dobila dozvolu NBS za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondom. Spisak svih društava možete pronaći na sajtu Narodne banke Srbije www.nbs.yu.

- Pročitajte sve informacije koje ste dobili, naročito tekstove koji su ispisani malim slovima. Obratite pažnju na prospekt!

-  Pitajte sve što niste razumeli.

- Pažljivo proverite svaku informaciju o dobiti koju možete ostvariti od investiranja ili o brzini rasta Vaših sredstava. Obično je to samo ilustracija ili pretpostavka, a ne garancija za ono što ćete dobiti u budućnosti.

- Budite sigurni da ste razumeli svaki rizik koji je vezan za Vaše investiranje.

- Budite sigurni da ste razumeli sve naknade koje ćete morati da plaćate.

Koliko god da ste pažljivi, problemi se i pored toga mogu pojaviti. Ako smatrate da imate razloga da se žalite, a niste sigurni kako to da uradite, obratite se kol centru Narodne banke Srbije 0800–111–110
« Poslednja izmena: 20.06.2007. 20:18:29 Pedja » Sačuvana

Pedja
provereni korisnici
stara kajla
*****
Pol: Muškarac
Ime i prezime:
Peđa Supurović
Mesto: Užice
Lokacija: Crna dama
Država: Srbija
FaceBook: ima
Blog: ima
Horoskop: Strelac
Poruke: 12963



WWW
« Odgovor #1 poslato: 20.06.2007. 20:05:55 »

Списак друштава за управљање добровољним пензијским фондовима

1.   DELTA GENERALI
2.   RAIFFEISEN FUTURE
3.   GARANT PENZIJSKO DRUŠTVO
4.   DDOR PENZIJA PLUS
5.   NLB NOVA PENZIJA
6.   DUNAV
Sačuvana
GradjaniN
(pas koji ne ide u raj)
provereni korisnici
iskusan korisnik
****
Pol: Muškarac
Mesto: Užice
Država: Srbija
Horoskop: Strelac
Poruke: 336




« Odgovor #2 poslato: 21.06.2007. 05:35:37 »

Kakve su tu garancije?  Mislim - Ko meni garantuje da ce npr. Riffeisen Future postojati i kad Ja ostarim.
Sačuvana
Umpak
provereni korisnici
odomaceni korisnik
***
Poruke: 119



« Odgovor #3 poslato: 28.05.2009. 04:41:22 »


Kakve su tu garancije?  Mislim - Ko meni garantuje da ce npr. Riffeisen Future postojati i kad Ja ostarim.

Uglavnom ce da postoji, posto su rokovi kratki, dizes posle 53 godine, sto ti je manje vise dok trepnes, pametna investicija su privatne penzije. Ja generalno koristim kod dunava, najmanja uplata je 1000 dindzi, toliko sprskas po gradu na neke nebitne stvari, jedno je losa stvar oko kursa dinara koji ce da se menja, mada su fondovi pokriveni sa 30 posto deviza tako da se i to malo amotrtizuje.
Malo je glupo nadati se danas drzavnim penzijama u juriti staz, to je malo prevazidjen odnos najvise zbog reforme koja sledi i starenja nacije. Sav uplaceni staz stoga je manje vise bacena para od koje se drzava trenutno pokriva a za buducnost je relevantno da li ce moci da bude od toga penzije sto je pitanje na mestu pre od toga da li ce da postoji neki sadasnji penzioni fond.
Zivi bili i privatnu penziju docekali  icon2
Sačuvana
Vlad Dracul
Experimental Period
provereni korisnici
piskaralo
*****
Pol: Muškarac
Ime i prezime:
Milic Filipovic
Mesto: Pozega
Lokacija: Bakionica
Država: Srbija
Horoskop: Bik
Poruke: 1876




« Odgovor #4 poslato: 28.05.2009. 17:57:48 »

Neko je pokrenuo slicnu temu pre neki dan ali nisam imao vremena odgovoriti. I meni je tema veoma interesantna ali ne kao korisniku ili pak buducem korisniku iste vec vise sa neke kriticke tacke gledista. Tekst NBS je generalno uverljiv i navodno ne bi trebalo da se bilo sta desi sa vasom dobrovoljnom penzijom ali kao sto oni kazu pri kraju ja kazem na pocetku! OBRATITE PAZNJU NA MALA SLOVA!!! Zapravo obratite paznju na slova uopste!!! Kod nas ljudi imaju obicaj da stavljaju svoj potpis na svasta pa se posle hvataju za glavu...

Po pravilu nisam pristalica bilo kakvih fondova gde sam ja jedan od nekoliko hiljada investitora, a neko treci upravlja mojim novcima i ulaze ih po svom nahodjenju! Uplatom u dobrovoljni penzijski fond njegov menadzment taj i moj novac koristi cime ja zapravo neko vreme finansiram imovinu fonda i ovlascujem njihov upravni odbor da njime raspolaze po svom nahodjenju. U svetu svakako postoje ovakavi fondovi ali oni su duzni da svoje uloge reosiguraju kod velikih osiguravajucih kuca kao sto je npr. Münchener Rück AG ili Berkshire Hathaway Inc.. Time se vasi ulozi dodatno osiguravaju od losih poteza vase osiguravajuce kuce. Kod nas imate tzv. indexiranje u stranoj valuti ili pak nemate. U ovom drugom slucaju u nasoj drzavi to je veoma rizicno ako se pogleda kako kurs dinara seta. Pa u toj varijanti uplacujete neizvesnu investicuju - vredi sada, a sutra dobijete nekakvu sitninu. Tema je mnogo siroka da bi stalo u par reci kada su rizici u pitanju. Dobit bi trebalo da je ocigledna - probajte za godinu dve ostavljati na stranu izvesnu sumu novaca svakog meseca pa vidite koliko se skupi!
Sačuvana
Umpak
provereni korisnici
odomaceni korisnik
***
Poruke: 119



« Odgovor #5 poslato: 28.05.2009. 21:25:02 »

Za dosta stvari si u pravu, najgora je kursna nestabilnost dinara, koja ce se uskoro pretvoriti u katastrofu, sa realne strane je to dobro za zemlju ali nije za ovakav vid stednje. Nebih znao kakva su osiguranja samog fonda ali ono sto pise mi je ok, ipak kad se pogleda da su banke isplatile na kraju piramidalnog jezdu i dafinu, gore od toga nemoze da bude.
Nego Dracul, znas li ti za neku opciju da drzavljanin srbije moze da uplacuje u neki strani fond, bilo osiguranje bilo privatnu penziju?

« Poslednja izmena: 28.05.2009. 21:56:09 Umpak » Sačuvana
Vlad Dracul
Experimental Period
provereni korisnici
piskaralo
*****
Pol: Muškarac
Ime i prezime:
Milic Filipovic
Mesto: Pozega
Lokacija: Bakionica
Država: Srbija
Horoskop: Bik
Poruke: 1876




« Odgovor #6 poslato: 01.06.2009. 06:24:27 »

Blah, nisam se bavio mnogo takvim stvarima jer mi je ovde prosto preko glave kada vidim te nazovi agente iz osiguranja koji posle podne prosetaju malo po gradu i obidju ljude koje oni smatraju zainteresovanim licima za procenat no i to je posao.

Mislim da nema nekakvih preteranih ogranicenja ali moram proveriti pre nego sto potvrdim takvu informaciju.
Sačuvana
Umpak
provereni korisnici
odomaceni korisnik
***
Poruke: 119



« Odgovor #7 poslato: 03.06.2009. 05:37:06 »

Ja bas mislim da je zeznuto to izvesti posto investicije se vezu za samu zemlju, ali eto ako nadjes neki info ti javi, prebacimo neki dolar preko, pa kako mu bude smile
Sačuvana
REE
provereni korisnici
iskusan korisnik
****
Pol: Muškarac
Ime i prezime:
Aleksandar
Mesto: Uzicka republika
Lokacija: Slovenija
Država: Srbija
Horoskop: Vaga
Poruke: 251


Vise volim da sam zadovoljan nego da sam u pravu


« Odgovor #8 poslato: 07.10.2009. 21:30:13 »

Evo ideje koja se pojavila u sloveniji. Ukratko tip je izracunao da bi pojedinac, koji odvaja od plate isti deo koji mu ide za penziju i orocava ga u banci na po 5 godina, na kraju imao penziju istu kao platu.
Dakle ne finansirate drzavnu birokratiju nego sebe smile


Pokojnina enaka plači

Vsakemu izmed nas se zdi samo po sebi umevno, da odvaja določen del plače za svojo pokojnino. Redki izmed nas pa so izračunali, kaj dejansko plačujemo in predvsem, koliko! Glede na to, da takšnega izračuna v medijih še nisem zasledil, sem se odločil, da ga sam pripravim in tudi objavim.

Kot osnovo sem vzel neto plačo 1000 €, kar je približno 50 € nad povprečno neto plačo. V izračunu sem uporabljal program za izračun plače na spletni strani www.racunovodja.com, za izračun obresti pa spletno stran Abanke, kjer sem kombiniral namensko varčevanje z vezano vlogo. Po grobi primerjavi so bili izračuni drugih bank skoraj identični.

Kot osnovo sem vzel seštevek prispevka, ki ga plačuje posameznik (236 €), in tistega, ki ga plačuje podjetje (134 €), kar znese skupaj 370 €.

Nadalje sem ta znesek s pomočjo internetne aplikacije najprej namensko varčeval, po 5 letih pa vezal na obdobja po 6 let in začel na novo namensko varčevati isti znesek. Rezultat takšne kalkulacije je bil šokanten:

Že po 23 letih bi privarčeval skupaj 146.850 €, kar bi ob vezavi zneslo letno 4.919 € obresti, kar pomeni mesečno 410 €. S takšno pokojnino danes živi kar nekaj upokojencev, ki so delali vse življenje.

Po 29 letih bi ta znesek znašal skoraj 211.000 €, kar bi ob vezavi prineslo kar 7.068 € letno ali 590 € mesečno. Takšna bo verjetno višina naše pokojnine po obstoječem sistemu.

Po 35 letih bi ta znesek znašal skoraj 300.000 € (natančneje 292.208 €), letne obresti pa 9.787 € ali 815 € mesečno. To pa je kar za 212 € več, kot je decembra 2008 znašala povprečna pokojnina (602,90 – podatek s spletne strani SPIZ).

Če pa izračunamo, kaj bi to pomenilo pri 40 letih delovne dobe, pridemo do vratolomnega zneska 382.128 €. Tak znesek bi navrgel 12.800 € obresti letno ali kar 1.066 €/mesec. To pa je višina pokojnine, ki smo jo slišali v obljubah nekaterih strankarskih prvakov.

Če bi torej želeli imeti mesečne prejemke po zaključku delovne dobe enako visoke, kot je vaša plača, ni potrebnega nič drugega, kot ukiniti pokojninski sistem, ki ga poznamo, in namesto tega uvesti le obvezo, kolikšen del od plače je posameznik dolžan varčevati za svojo starost.

Sedaj pa še glavna razlika med predlaganim in obstoječim sistemom.

Mesečni znesek 815 €, ki bi ga upokojenec prejemal po 35 letih delovne dobe, bi bile le obresti, kar pomeni, da bosta dedek in babica po svoji smrti zapustila dedičem celotno glavnico v znesku 584.416 € (2 x 292.208 €), s čimer bi lahko npr. vsak od štirih vnukov kupil luksuzno stanovanje ali hišo za 146.000 €!

Razlike med obstoječim in predlaganim sistemom lahko strnemo v tri točke:

1. Mesečni prejemek upokojenca bi znašal v povprečju za 30% več kot sedaj,

2. upokojevali bi se lahko v povprečju 5 let prej brez obremenjevanja države,

3. po smrti bi za upokojencem ostalo v povprečju 292.208 € glavnice.

Zelo pomembno vprašanje, ki logično sledi iz zgornje kalkulacije, pa je: kam izpuhti 292.208 € glavnice po vsakem umrlem upokojencu? Če upoštevamo statistični podatek, da je v letu 2008 umrlo 18.308 oseb, in če predpostavimo, da je bilo med njimi 10.000 upokojencev, je z njimi vred neznano kam izpuhtelo kar 3 milijarde evrov ali približno tretjina državnega proračuna!

Zato predlagam vladi, da dosedanji pokojninski sistem ukine in namesto tega uzakoni obvezno varčevanje v znesku dosedanjega prispevka.

Stroškov za sistem tako ne bo več, njegovo vlogo bodo prevzele banke in zavarovalnice, ki bodo z dobro naložbeno politiko tudi kaj zaslužile in državi prinesle nove davke.

Posledice takšnega sistema bi bile naslednje:

1. zaradi zgodnje upokojitve bi več mladih dobilo zaposlitev,

2. zaposleni bi se upokojili po 35 letih delovne dobe in bi zdravi uživali starost,

3. s privarčevano glavnico bi lahko rešili stanovanjski problem mladih za večno,

4. izračun pokojnine bi bil jasen in predvidljiv, predvsem pa neodvisen od vlade.

A ravno četrta točka je tista, ki politiki (predvsem Desusu) ne more biti po godu, saj bi s tem postale pokojnine jasne in urejene in nihče več ne bi mogel pred volitvami obljubljati 1.000 € najnižje pokojnine ali s to občutljivo populacijo kakor koli drugače manipulirati.

Zato lahko pričakujemo le, da se bo sistem, ki bi se moral sam vzdrževati, začel zadolževati, vlada pa bo začela v obliki davkov pobirati vsem, ki še kaj imajo, da bo lahko ohranila trenutni pokojninski sistem (z nekaj kozmetičnimi popravki).

Nihče pa se očitno ne zaveda, da bo zvišanje starostne meje za upokojitev in bonitete za delo po tej starosti še dodatno skrčilo že tako ozek izbor kvalitetnih delovnih mest za mlade.

Ko poslušam nekatere predstavnike oblasti, se nikakor ne morem znebiti občutka, da je njihov cilj čim krajši čas med upokojitvijo in pogrebom, zares optimalno pa bi bilo, če bi ljudje umrli kar na svoj zadnji delovni dan.
Sačuvana
Stranice: [1]
  Štampaj  
 
Prebaci se na:  


Pokreće MySQL Pokreće PHP Powered by SMF 1.1 RC3 | SMF © 2001-2006, Lewis Media | Imprint Ispravan XHTML 1.0! Ispravan CSS!
Stranica je napravljena za 2.165 sekundi sa 35 upita.