Dobrodošli, Gost. Molim vas prijavite se ili se registrujte.
Da niste izgubili svoj aktivacioni e-mail?
Oreska - Užice
Prijavite se sa korisničkim imenom, lozinkom i dužinom sesije
 
ARHIVA
   Početna   Pomoć Pravila Pretraga Gallery Prijavljivanje Registracija  
IZBORI: NAJFORUMAŠ I NAJFORUMAŠICA GODINE
AKCIJA: SVI UŽIČANI NA JEDNOM MESTU!
Za užičke nekomercijalne organizacije i ustanove besplatno...
Stranice: 1 ... 6 7 [8]
  Štampaj  
Current Topic Rating: *****
You have not rated this topic. Select a rating:
Autor Tema: Najlakše do posla po političkoj liniji  (Pročitano 52041 puta)
novembar 1
provereni korisnici
odomaceni korisnik
***
Pol: Žena
Ime i prezime:
Marija Ana
Mesto: Užice
Država: Srbija
Poruke: 122



« Odgovor #175 poslato: 02.09.2010. 05:59:44 »

Slažem se Alexg. Ukazao si na činjenice, na stvarnost, na paradoks, na put kojim smo krenili nekuda, ali bojim se da pravac nije dobar. Rezultati se vide: Najbolji, najsposobniji odlaze u broju kao nikada, a drugi jedva čekaju vreme i priliku da odu. Treba li bolji dokaz? Ne odlaze oni samo zato što nemaju posao, ili nemaju adekvatan posao, već dobrim delom i zato što treba da rade za, ili sa onim kojima je svejedno da li ste IV, VI ili VII stepen, ekonomske ili tehničke struke, svejedno im je da li ste nepismeni, polupismeni, ili extra obrazovani i samoobrazovani... To pametni i spospobni ne mogu i ne žele da trpe u ovoj sredini u kojoj ne postoje kriterijumi, ne postoje merila, ne postoje zdrave motivacije...Ne može se očekivati da svaki čovek bude na ivici teške osobenosti na način da sedi u nekom svom autizmu i obrazuje se i samoobrazuje se i akumulira neko znanje koje mu ni za šta ne služi i koje niko ne (ume)  vredniuje. Sa kojim motivom ulagati napor godinama? I ljubav ima granice, a da ne govorim da je sasvim normalno očekivati da napor i znanje treba da obezbede i status, ili klasu. Motivisati čoveka je osnov uspeha!
Ali, ovde je toliko sve razbucano da nije moguće posmatrati ništa na parče, jer problemi iz jedne svere ulaze u drugu, treću, ...zapliću se, a rasplitanjem se niko ne bavi jer nije nikome cilj. U mutnom se lovi. Dokle?
Sačuvana
alexg
provereni korisnici
odomaceni korisnik
***
Pol: Muškarac
Ime i prezime:
AlexG
Mesto: Užice
Država: Srbija
Horoskop: Škorpija
Poruke: 143


Amicitia Vera Rara Avis In Terra!



« Odgovor #176 poslato: 04.09.2010. 06:52:53 »

Citat
Motivisati čoveka je osnov uspeha!

Suština.

Ja sam večiti optimista, ali ovo što ću napisati deluje pesimistično (pogotovu što je iz ličnog iskustva). U mojoj bivšoj firmi gde sam radio, svojevremeno po početku radnog odnosa, vodio sam dijalog sa jednim od šefova sektora (isti je tu postavljen voljom gazde i dugogodišnjim poznanstvom sa njim). Taj gospodin (opšta kultura mi ne dozvoljava da ga nazovem drugačije jer mi nijedan deminutiv trenutno ne pada na pamet) mi je pričao kako ''šta vredi što ja imam fakultet kad je on ŠEF, a ja RADNIK, kao i to da ne vredi što ja govorim ''stranjskim'' (njegovim rečnikom) jezikom jer to danas može svako (!?). I, iako se ja uopšte nisam trudio da mu kontraargumentujem suprotno (obzirom na intekeltualne i druge razlike) posle godinu i nešto rada sam mu se jedne prilike, prvi put, obratio sa ''Šefe'' i to više u šali nego odistinski i kad sam video to ''ozareno'' lice jer sam ga oslovio sa ''titulom'' sam shvatio da:

Citat
na put kojim smo krenili nekuda, ali bojim se da pravac nije dobar

Na svu sreću, ipak duboko verujem da vreme koje dolazi...donosi i promene i po tom pitanju.
Sačuvana
Vukosava
provereni korisnici
iskusan korisnik
****
Pol: Žena
Mesto: Užice
Lokacija: Belo Groblje
Horoskop: Strelac
Poruke: 213



« Odgovor #177 poslato: 19.09.2010. 14:04:38 »

NA LESTVICI ZNANJA SRBIJA JE PRIKOVANA ZA EVROPSKO DNO
Samo 6,5 odsto ima fakultetsku diplomu

Do 2020. godine sve zemlje EU moraće da imaju najmanje 40 odsto visokoobrazovanog stanovništva. Srbija sa svojih 6,5 odsto fakultetski obrazovanih građana nije samo najgora u Evropi, već je zbog loše obrazovne politike i propuštenih šansi za reforme u ovom trenutku „milenijumima“ daleko od ispunjenja evropskog standarda.

Više od 90 odsto ljudi koji su na Birou rada nemaju fakultet
Srbija nije samo na evropskom dnu, već i na regionalnom. Dok u Sloveniji, s kojom se doduše u reformama teško možemo takmičiti, ima više od 22 odsto visokoobrazovanih, u Hrvatskoj ih je najmanje 15 odsto, u Makedoniji 7,3, podaci za BiH nisu precizni, ali stručnjaci napominju da se i oni nalaze na evropskom dnu.

Malo ko se ne bi postideo nad činjenicom da u Evropi nema zemlje s nižim procentom visokoobrazovanog stanovništva. Na listi Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) iz 2007, na kojoj se Srbija ne nalazi, gorih od nas nema. Najlošije se kotira Turska sa 10,8 procenata, a najbolje je u skandinavskim i zemljama Beneluksa, gde se prosek kreće od 30 do 36,4 odsto. U Srbiji doduše, prema popisu iz 2002, postoji i još oko 4,5 odsto građana koji su završili dvogodišnje više škole ili prvu godinu fakulteta. Oni se u našoj zemlji smatraju visokoobrazovanima, ali po evropskim standardima ne mogu spadati u tu grupu.

Čak i s njima u ukupnoj statistici, za nas je u ovom trenutku i evropski prosek nedostižan san. Podaci OECD-a beleže da je prosečan procenat fakultetskih obrazovanih u EU 2007. iznosio oko 25 odsto, a smatra se da normalno razvijena zemlja treba da ima najmanje 20 odsto visokoobrazovanih.

U isto vreme čak 85 odsto visokoobrazovanih stanovnika EU koji su ispod 40 godina starosti je zaposleno, a stopa ide i do 91 odsto u Rumuniji, Sloveniji, Litvaniji, Holandiji, Norveškoj…

Uz to, stopa nezaposlenosti je po pravilu drastično manja u grupi visokoobrazovanih nego u drugim grupama.
 

Aleksandar Baucal
– Upravo je u tome suština problema. Zbog niskih profila obrazovanja veliki broj naših ljudi nema uslove za zaposlenje. Nema dovoljno poslova na tržištu rada za ogroman broj ljudi sa srednjim obrazovanjem, a mi ne možemo da odgovorimo tražnji za visokim. U evropskim zemljama sada teško može da se razvija ekonomija zasnovana na nižim veštinama i manufakturi – kaže Aleksandar Baucal, docent na katedri za psihologiju Filozofskog fakulteta.

On objašnjava da je prosečan srpski radnik nekonkurentan na tržištu, kako našem, tako i evropskom ili svetskom. Niže obrazovani kadrovi iz Azije po znanju nisu iza naših, ali su daleko pristupačniji po ceni rada, pa se investitori i poslodavci okreću jeftinijim tržištima i jeftinijoj radnoj snazi.

U prilog tome govore i podaci Nacionalne službe za zapošljavanje. U Srbiji u ovom trenutku ima oko 700.000 nezaposlenih, a taj broj je od početka krize u stalnom porastu. Bez posla najviše ostaju radnici s nižom stručnom spremom, a njih je i najteže ponovo zaposliti, pa od ukupnog broja ljudi koji su na Birou rada, oko 90 odsto ima prvi do petog stepena obrazovanja.

Srđan Stanković:  Obrazovna politika mora da se menja. Srbija nema jasnu Strategiju o visokom obrazovanju i neophodno je što pre je doneti. S ovakvim tempom teško ćemo do 2020. stići do procenta visokoobrazovanih koji je zacrtala EU – kaže prof. dr Srđan Stanković, predsednik Nacionalnog saveta za visoko obrazovanje, i dodaje da Srbija zbog loše obrazovanog kadra, između ostalog, nema ni kvalitetnu industriju koja bi napredak i razvoj zemlje mogla da pomeri sa mrtve tačke.

A suština evropske politike u obrazovanju sadržana je upravo u inovacijama, razvoju nauke i osposobljavanju visokoobrazovanih kadrova da budu vinovnici tog napretka.

– U Evropi sve počiva na ekonomiji znanja, za čiji su razvoj visokoobrazovani kadrovi skloni inovativnosti. Ti kadrovi su odlično plaćeni, a industrija znanja je sama po sebi profitabilna, pa iz nje proističu i veliki porezi za državu. Time se, dakle, i sama zemlja bogati i omogućava joj se da izdvaja veća sredstva za razvoj nauke i obrazovanja i stvaranje novih inovativnih kadrova. Tako se razmišlja na duge staze, što kod nas nije slučaj. Mi i sada nastavljamo da mislimo i živimo u prethodnom sistemu. Vreme je da prestanemo da o obrazovanju razmišljamo oportuno i da sve odluke donosimo u skladu s političkim kriterijuma, već da shvatimo da te odluke utiču na našu dalekosežnu budućnost – kaže Baucal.
 
Finci prednjače
Finska   36,4
Norveška   34,2
Danska i Irska   32,2
Nemačka   24,3
Grčka   22,7
Slovenija   22
Poljska   18,7
Hrvatska   15
Italija   13,6
Turska   10,8
Makedonija   7,3
Srbija   6,5
*Podaci OECD za 2007.
 
Dugo putovanje u Evropu
Tinde Kovač-Cerović, državni sekretar Ministarstva prosvete, kaže da će novi statistički podaci pokazati da se procenat diplomiranih u poslednjim godinama povećao.
– Stopa diplomiranih je porasla u odnosu na onu pre 10 godina kada ih je bilo 11 odsto. U poslednje vreme imamo od 30 do 35 diplomaca po godini. Na osnovu toga se nadamo da će se i ukupan broj visokoobrazovanih povećati. Trebaće nam dosta godina da postignemo evropski standard, ali tome i težimo. Takođe će tome doprineti i Strategija o visokom obrazovanju – kaže Tinde Kovač-Cerović.
Ministar prosvete Žarko Obradović je pre izvesnog vremena za „Blic“ izjavio da će Strategija o visokom obrazovanju biti doneta do kraja mandata ove vlade kao deo strategije razvoja Srbije.
Sačuvana
novembar 1
provereni korisnici
odomaceni korisnik
***
Pol: Žena
Ime i prezime:
Marija Ana
Mesto: Užice
Država: Srbija
Poruke: 122



« Odgovor #178 poslato: 20.09.2010. 01:46:02 »

– Stopa diplomiranih je porasla u odnosu na onu pre 10 godina kada ih je bilo 11 odsto. U poslednje vreme imamo od 30 do 35 diplomaca po godini. Na osnovu toga se nadamo da će se i ukupan broj visokoobrazovanih povećati. Trebaće nam dosta godina da postignemo evropski standard, ali tome i težimo. Takođe će tome doprineti i Strategija o visokom obrazovanju – kaže Tinde Kovač-Cerović.
Ministar prosvete Žarko Obradović je pre izvesnog vremena za „Blic“ izjavio da će Strategija o visokom obrazovanju biti doneta do kraja mandata ove vlade kao deo strategije razvoja Srbije.


A onda ćemo shvatiti da smo, kao i sve, uprskali, jer ćemo među visokoobrazovani imati takozvane i stvarne. Ovih takozvanih biće više verujte mi, jer se tzv. diplome dobijaju linijom manjeg otpora, za pare u tzv. visokoobrazovanim ustanovama koje niču kao pečurke posle kiše, u kojima ima SAMO jedan kriterujum za dobijanje dilome, PARE. Tako će oni drčni koji će već tokom "obrazovanja" shvatiti da SVE može da se kupi, postati još drčniji i zavladati ostatkom koji će biti sve manji i u sve manjem broju ostajati u Srbiji...to je naša perspektiva na koju žmuri i i Tinde Kovač-Cerović i Žarko Obradović. Ili mi se samo čini, oni  ne žmure, oni zapravo trasiraju put u tom smeru. Tako će nam statistika biti sjajna, a suština prazna i jadna.
Sačuvana
Stranice: 1 ... 6 7 [8]
  Štampaj  
 
Prebaci se na:  


Pokreće MySQL Pokreće PHP Powered by SMF 1.1 RC3 | SMF © 2001-2006, Lewis Media | Imprint Ispravan XHTML 1.0! Ispravan CSS!
Stranica je napravljena za 1.732 sekundi sa 35 upita.