Dobrodošli, Gost. Molim vas prijavite se ili se registrujte.
Da niste izgubili svoj aktivacioni e-mail?
Oreska - Užice
Prijavite se sa korisničkim imenom, lozinkom i dužinom sesije
 
ARHIVA
   Početna   Pomoć Pravila Pretraga Gallery Prijavljivanje Registracija  
IZBORI: NAJFORUMAŠ I NAJFORUMAŠICA GODINE
AKCIJA: SVI UŽIČANI NA JEDNOM MESTU!
Za užičke nekomercijalne organizacije i ustanove besplatno...
Stranice: [1]
  Štampaj  
This topic has not yet been rated!
You have not rated this topic. Select a rating:
Autor Tema: brijanje sa izbrijavanjem, a u novom sadu  (Pročitano 5234 puta)
tarana
Gost
« poslato: 09.01.2003. 23:50:29 »

„STRUČNOST PRE SVEGA”
Sever - jug ili jug -sever
Odgovor g-đi Donki Stančić

Na moju primedbu da ste kao šefica Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture dozvolili opšivanje naše barokne Saborne crkve u Novom Sadu bakarnom šindrom, koja na njoj nikad nije postojala u protekla gotovo dva veka, Vi mi (u “Dnevniku” od 17. decembra) odgovarate protivpitanjem: šta ja imam protiv islamske kulture? Pa nemam ništa ni protiv islamske kulture, odmah da Vam kažem, ali, uprkos svoje nestručnosti u pitanjima istorije umetnosti, smatram da nije Vaša dužnost da tu islamsku kulturu penjete na našu Sabornu crkvu, jer Vi niste zaduženi za zaštitu spomenika kulture u Kušadasiju, nego u Novom Sadu. Udubite se malo u sadržaj table koja stoji na Vašoj ustanovi, pa ćete shvatiti da nije vaš zadatak da “unapređujete i ulepšavate” spomenike kulture, oblažete ih skupljim i plemenitijim materijalima i pozlaćujete krstove u skladu sa modom na folk vašarima - nego da ih štitite onakve kakvi su bili.
Zapravo, Vaš je zadatak zaštita identiteta ovog grada, a to što su arapski gradovi prelepi, a bosanske kasabe šarmantne - ne znači da imate prava da prema njima popravljate izgled Novog Sada. Svi ti naši brojni sugrađani koji su iz tih prekrasnih južnih gradova i bosanskih kasaba pohrlili u Novi Sad, došli su u njega upravo zbog toga što je on drugačiji od njihovog zavičaja - ne samo po izgledu, naravno, nego i po mnogo čemu drugom. Šteta bi, u tom smislu, bila da od Novog Sada napravimo azijsku kasabu - pa da ti ljudi, a i mi s njima, ne daj bože, budemo prinuđeni da iz njega bežimo glavom bez obzira - kao što su ti ljudi bežali iz svojih ranijih lepih i šarmantnih staništa.
Optužujete me da imam averziju prema svemu južnom - a ja sam toliko puta svoje prijatelje sa Juga uveravao da od Niša, Kragujevca ili Užica ne pokušavaju da naprave Novi Sad po svaku cenu i da tim gradovima izvesna natruha Orijenta daje više šarma i autentičnosti - dok su me oni gledali razgoračeno i ogorčeno. Tako sam zapazio paradoksalnu situaciju - da oni s Juga teže da sve više liče na Sever, a Vi i Vaši istomišljenici teraju Novi Sad u kontra smeru. Pa zar je to ono čuveno “prožimanje različitih kultura”? Zar to “prožimanje kultura”, koje već krasi Novi Sad, treba da bude nasilno “prožeto” na svakoj njegovoj građevini?
Podsećate me da je “republička ekspertska komisija” odobrila i pokrivanje Sabornog hrama u Beogradu bakarnim limom, ali ja, uprkos svoje nestručnosti, uočavam ogromnu razliku u stilu između te građevine na Vračaru i ove naše na početku Podbare. Zar i Vi niste primetili tu neke razlike? I inače, uveravam Vas da ne treba da se plašite “republičkih autoriteta” - i tamo ima isto toliko magaraca, koliko i kod nas u Vojvodini (u Beogradu kao novinar radim već 12 godina i dosta dobro sam upoznao intelektualne kapacitete onih koji sede u visokim republičkim institucijama). Uostalom, zar ta naša Srbija nije zatrla gotovo sve tragove islamske kulture u arhitektonskom nasleđu, još posle 1804, a naročito posle izvlačenja gradova iz turskih ruku, posle oslobodilačkih ratova 1876-78. godine. Zar još tamo posle 1830. godine, Petar Lazarević (otac Koste Cukića) kao gradonačelnik nekadašnjeg Karanovca, nije varoš prepravio po zvezdastom tlocrtu Pariza, a ne prema tlocrtu Kušadasija - pa nam Kraljevo sada liči na “grad svetlosti”, a ne na tursku kasabu. Šteta što bar nešto od islamske spomeničke kulture tamo nije zadržano, kad je već postojalo.
I na kraju ovog odgovora na Vaše pismo dozvolite mi da ponovim poentu mojih primedbi. Možda bi Novi Sad bio i lepši ako bi se pozlatio i opšio bakarnom šindrom, to jest prepravio prema Kašadasiju, mada čujem da i tamo grade hotele prema “globalističkim adetima”. Ni to ne bi bila neka kosmička nesreća - osim za nas koji ga volimo baš zato što je ovakav kakav je bio dok ga Vi niste uzeli u zaštitu.

Dimitrije Boarov
Sačuvana
Deda
Gost
« Odgovor #1 poslato: 10.01.2003. 09:05:07 »

Po gornjem, reklo bi se, da je Boarov jednom u pravu. I to van svoje struke.
A gde mogu da procitam celu raspravu?
P.S. I ne moram da ti naglasim da me tema (zastita...) posebno zanima.
Sačuvana
tarana
Gost
« Odgovor #2 poslato: 10.01.2003. 20:06:08 »

dnevnik...ovo je chetvrti deo kol'ko kontam..a ja sam chit'o drugi pre desetak dana..a mozda i vishe..ko ce ga znati..pogledaj tamo..evo ubis se trazeci i ne mog' da nadjem..i dok sam trazio nadjem kojeshta drugo..izgleda da boarov i gospoja, imaju lepu predistoriju sukoba...
Sačuvana
tarana
Gost
« Odgovor #3 poslato: 10.01.2003. 20:11:02 »

'nash sta deda ? aj' da ne chitash vishe dijagonalno..

Citat
Vi mi (u “Dnevniku” od 17. decembra) odgovarate protivpitanjem


evo prethodnog nastavka ..

OTVORENO PISMO DIMITRIJU BOAROVU
Stručnost pre svega

Tekst “Buregdžinica ili Saborna crkva”, koji ste za rubriku Pogledi i mišljenja lista “Dnevnik” Vi potpisali, a ovaj ga objavio u petak, 6. decembra, zaslužuje komentar zbog Vašeg tona, nekompetentnosti, tendenciozne zlonamernosti i uvredljivih kvalifikacija. Regovanje ste, pretpostavljam, očekivali, i mada ne spadam u one koji vole da okolišu pružaju nezaslužena zadovoljstva, ovaj put ću napraviti presedan.
Dakle, u navedenom tekstu, vi ste se, gospodine Boarov, obrušili na Srpsku pravoslavnu crkvu, struku konzervatora i limare - zanatlije, a sve zbog pokrivanja bakrom krova Saborne crkve u Novom Sadu, smatrajući taj posao “klonferskim upropašćavanjem našeg sabornog hrama”, kvalifikujući ga kao “kulturni skandal” kojim je, predlažete Vi, neophodno da se pozabavi i “Dnevnik”. Tako konsternirani izražavate žal za uklonjenim otmenim “zelenkastim”(?!) etering-pločama. Uz navedeni problem, za Vas je skandalozan i “natakareni kičerski čipkasti krst”, a sve to zajedno Vas podseća na azijsku provinciju, levantske bazare, vašare i folk-festivale, bojeći se, pri tom, da su gore navedeni krivci istovremeno akteri pretvaranja Novog Sada u bosansku kasabu. U tako malo teksta, toliko govora mržnje. A šta Vi, gospodine Boarov, imate protiv islamske kulture i narodnih veselja? Za koju se Vi to otmenosti zalažete? Meni je bilo odmah jasno, volite onu srednjoevropsku, te ne želite ništa da imate s jugom. Vi ste, izgleda, od onih koji priznaju samo teritoriju do Dunavske šlus linije. Da biste izrazili tu svoju gadljivost prema svemu što nije Vaš kulturni i teritorijalni milje, iskoristili ste jedan konzervatorski posao, tačnije, jadni bakar, te je on u ovom slučaju samo paradigma za sve u Vama nakupljene animozitete. I da ne bi bilo nesporazuma, volim i ja ono što Vi volite, ali, za razliku od Vas, ja volim i ono što vi očima ne možete da vidite. Posebno insistiram da mi više burek ne dirate.
A sada o činjenicama. Novosadska Saborna crkva posvećena sv. Georgiju (zidana od 1734. do 1741) u svom vekovnom trajanju pretpela je dve radikalne obnove. Prva je izvedena posle njenog velikog stradanja u Buni 1849. godine, a druga od 1903. do 1905. godine, po projektu Mihajla Harminca, arhitekte iz Budimpešte. U obe ove obnove originalni izgled hrama je menjan, naročito u drugoj, kada je dobila potpuno novo uređenje enterijera, novi oblik tornja i novu dekoraciju na fasadnim površinama. Tada je mesto biber-crepa krov pokriven eternitom kao pomodnim, jeftinijim i praktičnijim materijalom. Istorijat pokrivača krovova sakralnih objekata stručnjacima zaposlenim u zavodima za zaštitu spomenika kulture je dobro poznat. Naime, ideal ktitora, donatora ili vlasnika (crkve) uvek su bili oni skupoceniji, samim tim i trajniji materijali, kao što su olovo, bakar i kamene ploče, ali za njih nije uvek bilo novca. Harmincov projekt upravo je i usvojen zbog niže cene, jer je planirao manje skupe materijale, nego čuveni arhitekta Herman Bole, koji je radio suprotno. Zbog toga, skupoceni materijal korišćen je veoma selektivno, po pravilu za kape zvonika ili pokrivanje apsidalnih prostora, što znači za najreprezentativnije delove hrama. A dobar analogan primer za pokrivanje krova bakrom je onaj na Sabornom hramu u Beogradu, čiju je obnovu odobrila republička ekspertska komisija. Što se tiče “kičerskog čipkastog krsta” nad oltarskim delom crkve, on je postavljen u velikoj obnovi 1903 - 1905. godine, a u ovoj, koja je, po Vama, “kulturni skandal”, taj isti krst je samo pozlaćen, osvećen i vraćen na svoje mesto. To vi, s imidžom “dobro obaveštene” osobe, izgleda, niste znali. A isto tako grešite tvrdeći da je Srbiju upropastio kazandžijski duh (?!) jer bi, kao stari Novosađanin, i to morali da znate: da su nekada u Novom Sadu kazandžije bile toliko brojne i cenjene zanatlije da su imali čak i svoju ulicu (danas ulica Jovana Subotića).

Donka Stančić, istoričar umetnosti
Novi Sad
Sačuvana
tarana
Gost
« Odgovor #4 poslato: 10.01.2003. 20:38:30 »

ovde je sve pochelo...

NESTRUČNA REKONSTRUKCIJA
Buregdžinica ili Saborna crkva

Iako sam okoreli ateista, kao stari građanin Novog Sada obradovao sam se pre nekoliko meseci kada sam primetio da se na našu Sabornu crkvu velikomučenika Georgija penju majstori i počinju da skidaju otmene, ali sasvim pohabane zelenkaste eternit-ploče (kakve pokrivaju i susednu gimnaziju “Jovan Jovanović Zmaj” i još niz javnih zgrada u Novom Sadu). Pomislio sam - napokon će nam urediti jedno značajno zdanje u kome je, na primer, Svetozar Miletić pre 140 godina venčao Slobodana Jovanovića. No, kada je ta grupa klonfera počela da oblaže krov sabornog hrama bakarnim tepsijama (i da sa tim poslom kilavi već gotovo sto dana), razočarao sam se i zaključio - eto, kazanyijski duh koji je upropastio Srbiju, napokon se popeo i na krov našeg novosadskog duhovnog uporišta. Kao da je naša saborna crkva neka stambolska buregdžinica, a ne jedna od vojvođanskih pravoslavnih svetinja.
Još kada je na taj krov neki dan natakaren kičerski čipkasti krst, kakvi se u malom konfekcijskom izdanju prodaju po našim vašarima i folk-festivalima - stekao sam utisak da je na čelo naše dične Eparhije bačke zaselo neko društvo iz neke azijske provincije, tankog ukusa i niske obaveštenosti o “vizantijskom baroku” (ovu posprdnu sintagmu, sa svom ozbiljnošću, pre nekoliko godina je lansirao dr Draško Ređep). No, vaš cenjeni list nas je nedavno obavestio da je “prema proceni stručnjaka pokrajinskog i opštinskog zavoda za zaštitu spomenika, bakarni lim mnogo trajniji i na klimatske promene otporniji materijal” (sic) - pa se iz toga da zaključiti da su oni odobrili to klonfersko upropašćavanje krova našeg sabornog hrama. Molim vas da se “Dnevnik” temeljnije pozabavi ovim kulturnim skandalom - da razaberemo da li to treba braniti tradicionalno visoki i strogi likovni ukus naše Srpske pravoslavne crkve - od njenih današnjih likovno zapuštenih velikodostojnika koji su već dozvolili da Novi Sad dobije izgled bosanske kasabe sa levantskim bazarom podno svojih starih građanskih kuća.

Dimitrije Boarov
Novi Sad
Sačuvana
Deda
Gost
« Odgovor #5 poslato: 11.01.2003. 02:48:46 »

E, mnogo ti fala!
Pogubio bih se po Dnevniku...  :cry:

A i ostao bih u uverenju da (se) ovaj pokondireni autonimas u nesto razume. (at)enja kvake, bre! U pravu je zena.
Osbaska sto ce bakar za metar dana sasvim pozeleniti, kasnije i pocrneti (kao na hramu Sv. Save)...
... a o bureku i da ne pricamo.  :wink:
Sačuvana
Zu
Gost
« Odgovor #6 poslato: 11.01.2003. 13:48:50 »

Eto kako sve dodje na svoje kada se redom posteve dijalozi. Onako, u prvom citanju, sto rece Deda, covek bi posumnjao da gospodin novinar ima potpuno pravo, ali kada strucno i za to delo odredjeno lice objasni nastanak i promene koje su se u nekoliko vekova desavale na Sabornoj crkvi, jasno je ko je u pravu a ko ZAISTA koristi politicku tercu da skrene paznju na krivi kolosek.
Sačuvana
Deda
Gost
« Odgovor #7 poslato: 11.01.2003. 23:38:39 »

Pa, eto... Vidis zasto sam bio oprezan.  Cool
Posebno sto me zanima zastita i sve oko nje...
Sačuvana
3opge
Gost
« Odgovor #8 poslato: 11.01.2003. 23:42:05 »

Deda,
da ne radis mozda u zavodu za zastitu spomenika ili kako se vec zove ?
Sačuvana
Deda
Gost
« Odgovor #9 poslato: 12.01.2003. 01:36:40 »

Ne, prijatelju.  :cry:
Ono, ne da ne bih vol'o malo da im zaprzim corbu, al' ne moze se... :wink:
U svakom slucaju, od svega dosad uspeo sam malo da ispreslisavam novu direktorku beogradskog Zavoda. Dobro se drzala...  roll
Sačuvana
Zu
Gost
« Odgovor #10 poslato: 12.01.2003. 01:58:36 »

Znam jednu od bivsih direktorki, Lilijanu Trifunovic.
Sačuvana
Deda
Gost
« Odgovor #11 poslato: 12.01.2003. 09:51:47 »

Fala Bogu, ja nijednu do ove.
Doduse, Sasa Banovic mi bila komsnica. Pre nego sto se udala za udbasa bila je...
..ma nije vazno. Sta sam se i ja ra(at)rao...?  :cry:
Sačuvana
Zu
Gost
« Odgovor #12 poslato: 12.01.2003. 15:06:14 »

Cula sam da nam je dosla poveca grupa 'talijanskih restauratora sa kojima ce se oformiti zajednicka ekipa a koja ce restaurirati nekoliko crkava na Kosovu.

Umrla sam od smeha zbog voditeljke koja je najmanje deset puta pitala goste, "pa kako ce Talijani znati da restauriraju nase crkve, da li bas mora da bude mesovita ekipa, ko ce voditi projekat, a onda zakljuci, nasi svakako moraju da budu u svojstvu nadzora.."... lol ... ne znam da li se tada pojavila i sadasnja direktorica, bio je i jedan stari profesor koji jedva da je znao i zasta je dosao...
Sačuvana
tarana
Gost
« Odgovor #13 poslato: 12.01.2003. 18:43:53 »

ne razumevam se preterano u krovne pokrivke, pogotovo u restauraciju..ali....
sto nisu stavili jope biber crep, k'o sto je pre  bilo ? sto turaju bakar ako nikad nije bio ?
Sačuvana
Zu
Gost
« Odgovor #14 poslato: 12.01.2003. 19:24:48 »

Verovatno sto je bakar postojaniji, pa da ne bi bilo po nasem starom obicaju: seci dupe, krpi usi, odlucili su se za nesto dugorocnije, a sto svakako ne menja osnovnu rakteristicnost.
Sačuvana
tarana
Gost
« Odgovor #15 poslato: 12.01.2003. 19:38:14 »

ako je bakar postojaniji, u sta sumnjam, jer znam kuce na kojima biber crep stoji po 200 godina, zashto onda bakrom ne optochimo sve srpske manastire, kad dodje vreme za retauraciju?
Sačuvana
Zu
Gost
« Odgovor #16 poslato: 12.01.2003. 19:57:21 »

Zato sto se nema uvek para, a kada se dobije sansa, onda se i iskoristi za nesto kvalitetnije.
Sačuvana
mercedes
Gost
« Odgovor #17 poslato: 12.01.2003. 21:35:09 »

Citat: "tarana"
ne razumevam se preterano u krovne pokrivke, pogotovo u restauraciju..ali....
sto nisu stavili jope biber crep, k'o sto je pre  bilo ? sto turaju bakar ako nikad nije bio ?



Ja sam isto za biber crijep. Sjecam se na jednoj restauraciji ikona u jednom manastiru, tadasnja igumanija dosla i kaze nam; zasto vi to ne bi sve okrecili u bijelo pa da bude uredo i cisto, a ne ovako sa ispucalim i poluizblijedelim slikama svetaca na zidu...poslije je stalno dolazila i pitala ako vec moramo da im caprkamo i smetamo po manastiru, zar ne bi mogli da naslikamo potpuno nove jer ove stare nista ne valjaju..smile
Freske su uradjene u 17vjeku a radio ih je slikar Teodor i jos neki o kojima nema zapisa.
Sačuvana
Deda
Gost
« Odgovor #18 poslato: 12.01.2003. 23:11:41 »

xaxaxa... (kiselo) Merdza je dala dobar primer kako konzervatorske poslove ne smes da prepustis crkvenim ljudima.
Skolski primer, bre!
Sa istim rezonom je u 19. veku unakazen Nemanjicki zivopis u (jednoj!)  Studenici. Igumanu dosadile stare, pocrnele freske... pa narucio pos'o od lokalnog mazala.  :evil:

Citat: "Zu"
Umrla sam od smeha zbog voditeljke koja je najmanje deset puta pitala goste, "pa kako ce Talijani znati da restauriraju nase crkve, da li bas mora da bude mesovita ekipa, ko ce voditi projekat, a onda zakljuci, nasi svakako moraju da budu u svojstvu nadzora.."...  ... ne znam da li se tada pojavila i sadasnja direktorica, bio je i jedan stari profesor koji jedva da je znao i zasta je dosao.


Da sam gledao, ja bih plakao... E, a onda bih uz'o telefon..  :evil:
Inace, sta vredi guski (TV-novinarskoj) objasnjavati da je sve sto nasi znaju o tome nauceno bas u Italiji.

BTW, zena je na celu beogradskog zavoda za zastitu. Na celu republickog (koji je nadlezan za Kosmet) nalazi se Marko Omcikus, covek iz kuce.
Sačuvana
Deda
Gost
« Odgovor #19 poslato: 12.01.2003. 23:16:12 »

Citat: "tarana"
ako je bakar postojaniji, u sta sumnjam, jer znam kuce na kojima biber crep stoji po 200 godina, zashto onda bakrom ne optochimo sve srpske manastire, kad dodje vreme za retauraciju?


Kolko kuca znas sa bakrom?  :wink:

Dakle, zasto nije vracen biber crep objasnila je zena u clanku. A najvaznije jeste: ako je crkva prezivale 2 prepravke ne mozes da je vracas u prvobitno stanje - jer ga i ne znas dobro, a ostetices i mladje slojeve.
Osnovno: ovde je u pitanju konzeravtorski posao, a ne restitucija spomenika. I to je OK jer si u opcijama uvek skucen u izboru i obicno su kompromis.
Sačuvana
Stranice: [1]
  Štampaj  
 
Prebaci se na:  


Pokreće MySQL Pokreće PHP Powered by SMF 1.1 RC3 | SMF © 2001-2006, Lewis Media | Imprint Ispravan XHTML 1.0! Ispravan CSS!
Stranica je napravljena za 2.126 sekundi sa 33 upita.