Dobrodošli, Gost. Molim vas prijavite se ili se registrujte.
Da niste izgubili svoj aktivacioni e-mail?
Oreska - Užice
Prijavite se sa korisničkim imenom, lozinkom i dužinom sesije
 
ARHIVA
   Početna   Pomoć Pravila Pretraga Gallery Prijavljivanje Registracija  
IZBORI: NAJFORUMAŠ I NAJFORUMAŠICA GODINE
AKCIJA: SVI UŽIČANI NA JEDNOM MESTU!
Za užičke nekomercijalne organizacije i ustanove besplatno...
Stranice: [1]
  Štampaj  
This topic has not yet been rated!
You have not rated this topic. Select a rating:
Autor Tema: ZNACENJE NOJEVOG KOVCEGA  (Pročitano 15722 puta)
Vidusa
provereni korisnici
posetilac
**
Poruke: 37


« poslato: 18.08.2005. 10:40:06 »

ZNACENJE NOJEVOG KOVCEGA

U opisu Nojevog kovcega date se tacne mjere duzine i sirine i visine, te visine krova. Data je vrsta materijala od kojeg ce kovceg biti napravljen.
Da li je sve ovo nabrajanje mjera i materijala potrebno nama da budemo upoznati da je bio potop? Nije, no su svi ovi podaci dati ne bismo li iskoristili razum i znanje te pronasli svrhu datih mjera i datog materijala.

Evo ovako rece Gospod Noju:

" Nacini kovceg od drveta gofera, i nacini pregratke u kovcegu; i zatopi ga smolom iznutra i spolja.
I nacini ga ovako: u duzinu neka bude 300 lakata, u sirinu 50 lakata, i u visinu 30 lakata;
Pusti dosta svjetlosti u kovceg; i krov mu svedi ozgo od lakta;..." ( 1. Moj. 6, 14 - 16 )

Evo mjera, evo zadatka, pa na posao!

duzina: 300 svetih lakata (SL) = 19.050 cm
sirina: 50 SL = 3.175 cm
visina : 30 SL = 1.905 cm

Zapremina, volumen ili kapacitet ovih mjera je ili 115.221.543,8 litara.

Izracunajmo i volumen krovnog dijela sa visinom 1 lakta ( 63,5 cm ):
3.840.718,125 litara.

Krov je bio visok 1 lakat tacno iznad sredine kovcega. Strane krova su svedene, tj. padaju koso na kovceg kao dvovodni krovovi na kucama. To je razlog da stvarni volumen krovnog dijela kovcega iznosi jednu polovinu od 3.840.718,125 litara i to je 1.920.359,063 litara.

Sad je ukupni volumen kovcega sa krovnim dijelom 117.141.902,9 litara.
I sta sad?

Sad dolazi na red vrsta materijala, tj. vrsta drveta: gofer. Gofer je cempres. Specificna tezina cempresovog drveta je 5,1 g/cm3:

Volumen 117.141.902,9 litara materijala sa specificnom tezino 5,1 (cempresom) ima tezinu 597.423.704.136 kg i ovo je tezina Zemlje u odredjenoj razmjeri, jer je tezina Zemlje 59.742.370.413.600.000.000.000.000.000 kg.

Zadatak je tacno uradjen, podaci su 100% tacni, ali opet isto: ko vjeruje u Boga, vjeruje i bez ovakvih primjera, a ko ne vjeruje, ne vjeruje i pored hiljade primjera.
Tako vam je to.
Sačuvana

ttp://www.fallingrain.com/world/BK/1/Vidusa.html
MIMA
provereni korisnici
početnik
*
Poruke: 11


« Odgovor #1 poslato: 19.08.2005. 19:14:19 »

zanimljivo roll
Sačuvana
Vidusa
provereni korisnici
posetilac
**
Poruke: 37


« Odgovor #2 poslato: 19.08.2005. 23:07:27 »

Ima tih zanimljivosti jos i jos!
Navescu jos neki  primjer.
Sačuvana

ttp://www.fallingrain.com/world/BK/1/Vidusa.html
Vidusa
provereni korisnici
posetilac
**
Poruke: 37


« Odgovor #3 poslato: 19.08.2005. 23:28:49 »

Evo primjera sa tkz. subotnjim danom hoda:

Osim mjere JEDNOG DANA HODA postoji i mjera JEDAN SUBOTNJI DAN HODA:

"Tada se vratise u Jerusalim s gore koja se zove Maslinska, koja je blizu Jerusalima jedan subotni dan hoda. " ( Djel. 1, 12 )

Kakva je ovo mjera i koliko iznosi saznacemo iz ovog dijela Pisma:

" I usta Isus u jutru rano, i kretose se od Sitima i dodjose do Jordana on i svi sinovi Izrailjevi, i nocise ondje i ne prijedjose.
A poslije tri dana prodjose upravitelji kroz logor.
I zapovijedise narodu govoreci: kad vidite kovceg zavjeta Gospoda Boga svojega i svestenike Levite gdje ga nose, podjite i vi s mjesta svojega i idite za njim.
Ali neka bude daljine izmedju vas i njega do dvije hiljade lakata; blize do njega ne primicite se, da biste poznali put kojim cete ici, jer jos nikada nijeste isli tijem putem. " ( Isu. 1, 1- 4 )


Eto mjere jednog subotnog dana hoda: to je razmak od 2000 lakata izmedju kovcega zavjeta i naroda.
Ovaj broj svetih lakata iznosi 1,27 km.

Koliko ce preci jedan objekat za godinu dana ( 365,242 dana ), ako se krece brzinom 1,27 km/sekundi?
Preci ce tacno 1.000 duzina Zemljinog ekvatora: 40.077.274,18 km i ovu duzinu napravi ekvator za 1.000 dana Zemljine rotacije. Ali, ima ovdje jos jedna poruka: 1.000 dana kao hiljadu godina od onog Izrailjskog prelaska
Jordana i ulaska u obecanu zemlju: 1.597 - 597. god. prije Hrista. Te 597. godine bijase razoren Jerusalim i od tada zauvijek nestaje kovceg zavjeta:

" Dvadeset i pet godina bijase Joakimu kad poce carovati, i carova jedanaest godina u Jerusalimu; i cinjase zlo pred Gospodom Bogom svojim.
I dodje na nj Navuhodonosor car Vavilonski, i sveza ga u dvoje verige mjedene i odvede ga u Vavilon.
I sudove doma Gospodnjega odnese Navuhodonosor u Vavilon, i metnu ih
u crkvu svoju u Vavilonu. " ( 2. Dn. 36, 5 - 7 )


Ni ovo nije slucajnost: 1.000 dana je 2,737910755 godina, a Velika Piramida svojom bazom i visinom ima 597,7624754 svetih lakata, ali ovdje je vazan samo broj 597,7624754:

597,7624754 x 2,737910755  = 1.636,62031 = vrijeme prije Hrista, vrijeme treceg dana padanja mane s neba: 18. maja 1637. godine st. ere po julijanskom kalendaru (1.636,62031 godine = 597.762,4753 dana).

Sad je jasno i na kakav i na koji put se misli kad je receno Jevrejima da idu za kovcegom zavjeta: " ... da biste poznali put kojim cete ici, jer jos nikada nijeste isli tijem putem."
To je put za kovcegom, put za Bogom. I kad je Gospodu dozlogrdila njihova bezboznost, predao ih je Vaviloncima i kovceg zavjeta je nestao.
Sačuvana

ttp://www.fallingrain.com/world/BK/1/Vidusa.html
MIMA
provereni korisnici
početnik
*
Poruke: 11


« Odgovor #4 poslato: 22.08.2005. 04:29:52 »

cini se da si bas bas poznavalac toga sto pricas.
Ipak za moj ukus cini se da je previse matematickih dokaza u svemu sto pricas. Jesu li potrebni, ili to zamaras matematicke umove da ne bi oni tebe zamarali suvisnim pitanjima?
kabala, ili ne ali je slicna postavka tvoje price.
slicno je i sa nima razgovarati -kao tvoj primer vremenske odrednice koja se mnozi sa parametrima piramide.
ali i dalje je krajnje zanimljivo
Sačuvana
Stranice: [1]
  Štampaj  
 
Prebaci se na:  


Pokreće MySQL Pokreće PHP Powered by SMF 1.1 RC3 | SMF © 2001-2006, Lewis Media | Imprint Ispravan XHTML 1.0! Ispravan CSS!
Stranica je napravljena za 2.008 sekundi sa 35 upita.