Dobrodošli, Gost. Molim vas prijavite se ili se registrujte.
Da niste izgubili svoj aktivacioni e-mail?
Oreska - Užice
Prijavite se sa korisničkim imenom, lozinkom i dužinom sesije
 
ARHIVA
   Početna   Pomoć Pravila Pretraga Gallery Prijavljivanje Registracija  
IZBORI: NAJFORUMAŠ I NAJFORUMAŠICA GODINE
AKCIJA: SVI UŽIČANI NA JEDNOM MESTU!
Za užičke nekomercijalne organizacije i ustanove besplatno...
Stranice: [1]
  Štampaj  
This topic has not yet been rated!
You have not rated this topic. Select a rating:
Autor Tema: Polni hormoni  (Pročitano 3560 puta)
jelenica_ue
urednik
skriboman
*****
Pol: Žena
Ime i prezime:
Jelena Hlubek Supurović
Lokacija: centar
Država: Srbija
FaceBook: ima
Horoskop: Ovan
Poruke: 2278




Najforumaš 2008
« poslato: 17.05.2006. 01:10:35 »

Citat

TIREOTROPNI HORMON (TSH) ILI TIREOTROPIN
 
Po hemijskom sastavu je glikoproteid, molekuske mase oko 30000 daltona. TSH ubrzava sve faze biosinteze tireoidnih hormona. Podstice rast i lucenje hormona stitne zli-jezde. Kada TSH hormon iz adenohipofize cirkulacijom dodje u stitnu zlijezdu, on se ve-ze na specificni membranski receptor celija ove zlijezde. Receptor celijske membrane glikoproteid koji sadrzi sijalicnu kiselinu. Ova kiselina je neophodna za funkciju re-ceptora. Poslije vezanja za receptore TSH hormon reaguje sa specificnim gangliozidom, koji je sastavni dio receptora. Rezultat ove reakcije je konformacijska promjena hormo-na. Tako izmijenjen TSH hormon stimulise aktivnost adenilat-ciklaze, koja se nalazi u celijskoj membrani. Povisenje aktivnosti adenilat-ciklaze ubrzava se sinteza cAMP. Hipotelamus kontrolise lucenje svih trapina, a medju njima i TSH hormona. Lucenje TSH hormona kontrolise posebni tripeptid hipotalamusa, koji se naziva hipotalamicki-ti-reotropni-regulatorni hormon (TRH).
 
PROLAKTIN ILI LUTEOTROPNI HORMON (LTH)
 
Molekulska masa prolaktina iznosi oko 25000 daltona. Za razliku od FSH i LH, pro-laktin nije glikoproteid, jer ne sadrzi ugljikohidratnu komponentu. Stimulise stvara-nje mlijeka u mlijecnim zlijezdama, a pored toga djeluje i na lucenje progesterona. U tru-dnoci se luce male kolicine prolaktina iz adenohipofize, a on stimulise razvoj mlije-cnih zlijezda. Nakon poroda lucenje ovog hormona se naglo povecava, jer prestaje inhibi-torno djelovanje hormona placente na lucenje prolatina iz aminohipofize. Prolaktin aktivira corpus luteum, po cemu je dobio ime luteotropni hormon.
 
GONADOTROPNI HORMONI
 
Folikulstimulirajuci hormon (FSH), koji se sintetise u organizmu muskaraca i lu-teinizirajuci hormon (LH), koji nastaja u hipofizi zena, oznacavaju se zajednickim ime-nom gonadotropni hormoni. Oba hormona su glikoproteidi, molekulske mase 25000 odno-sno 40000 daltona. Sastoje se od dva polipeptidna lanca ( - i  -).  - lanac je isti kod oba hormona dok se  - lanci razlikuju u primarnoj strukturi.
 
FOLIKULSTIMULIRAJUCI HORMON (FSH)
 
Podstice nastajanje i sazrijevanje folikula u ovarijumu zena, a ubrzava i lucenje estrogenih hormona. Kod muskaraca FSH hormon stimulise razvitak i funkciju sjeme-nih kanalica, rast testisa, a ima i znacajnu ulogu a raznim fazama spermatogeneze.
 
LUTEINIZIRAJUCI HORMON (LH)
 
Kod zena ovaj hormon stimulise sazrijevanje folikula, ovulaciju i razvitak zutog tijela (corpus luteum), a stimulise i sekreciju estrogena i progesterona. Kod muskaraca LH hormon stimulise sintezu testosterona u intersticijskim celijama testisa (Leydigove celije). LH hormon se veze na specificne receptore locirane u membranama intersticijskih i luteinskih celija.
TIROIDNI HORMONI
 
Stitna zlijezda ili tiroidea proizvodi i luci dva hormona, tiroksin (T4) i trijodotironin (T3). Ovi su hormoni jedinstvenog hemijskog sastava jer u svom molekulu sadrze jod.
Sinteza tiroidnih hormona je slozena a da bi se ostvarila neophodno je da se odredje-ne kolicine joda, koncentrisu u celijama tiroidee i da se pretvaraju u oblik pogodan za ugradjivanje u molekul tiroidnih hormona. Za pocetak sinteze, kao i kod drugih hormona koje kontrolise hipofiza, neophodan je signal tireotropnog hormona. NJegovim veziva-njem za specificne receptore tiroidee procesi sinteze tiroidnih hormona su pokrenuti. Pocetak sinteze tiroidnih hormona se odigrava uvodjenjem joda u aminokiselinski osta-tak tirozina koji se nalazi u sastavu posebno glikoproteina tiroidee, tireoglobulina. Ovaj veoma veliki protein se nalazi u tiroidnim folikulama ispunjenim tecnoscu koja se naziva koloid. Jod se u organizam unosi hranom, a u tiroidei postoji veoma efikasan mehanizam za njegovo koncentrovanje. Tireotropni hormon stimulise ulazenje joda u ce-lije tiroidee. Ovaj proces se odvija uz utrosak energije i nasuprot koncentracionom gradijentu. U medjusloju, izmedju celije i koloida, apsorbovani jodid se oksiduje u jod i ugradjuje u tirozinske ostatke tireoglobulina. Ugradjivanje joda se vrsi postepeno ugra-djivanjem jednog ili dva atoma joda, a spajanjem dva molekula jodovanog tirozina nastaju tiroidni hormoni. Hormoni tiroidee se pod uticajem tireotropnog hormona oslobadjaju iz depoa endocitozom koloida. Spajanjem vezikule sa lizozomima, pod uticajem lizozo-malnih enzima nastaje katalizovana proteoliza i oslobodjeni hormoni tiroidee prelaze direktno u krv. U krvi se hormoni tiroidee vezuju za poseban protein, tiroksin vezujuci globulin, sve dok ih ne apsorbuju ciljana tkiva. Hormoni tiroide imaju veoma znacajnu ugolu u metabolizmu. Stimulisu mnoge metabolicke procese, sintezu i katabolizam pro-teina ili lipolizu. Djeluju na metabolicke procese ulaskom u celije ciljanih tkiva gdje se vezuju za specificne unutarcelijske receptore. Usljed povecanog lucenja hormona ti-roidee nastaje hipertireoidizam. Ovo stanje karakterisu povecane aktivnosti oksida-tivnih procesa, katabolizam proteina, masti i ugljenih hidrata. Najduze poznata bolest tiroidee, nastala kao posljedica povecane sekrecije tiroidnih hormona je Bazedovljeva (ili Graveova) bolest. Usljed smanjene sekrecije hormona tiroidee nastaje hipotrioidi-zam. uzrok ove smanjene sekrecije moze biti urodjeni nedostatak tireotropnog hormona ili poremecaj u radu hipofize, ali i nedostatak joda u ishrani. Posljedice su povecanje stitene zlijezde i gusavost (struma). U zemljama gdje se javlja endemska gusavost preve-ntivno se u kuhinjku so dodaje jod.
STEREOIDNI HORMONI
 
Mnogi hormoni su po hemijskom sastavu stereoidi. Svi stereoidni hormoni sadrze u osnovi stereoidno jezgro, a medjusobno se razlikuju po vrsti i broju supstituenata. Svi oni nastaju iz holesterola. Na osnovu strukture i bioloske funkcije, steroidni hormo-ni se mogu podijeliti na:
 
1.   hormoni kore nadbubreznih zlijezda
2.   hormone zutog tijela
3.   polne hormone
 
HORMONI POLNIH ZLIJEZDA
 
Polne zlijezde su parni organi, a po funkciji su i egzokrine i endokrine. U testisi-ma osim polinh hormona nastaju i spermatozoidi, a u jajnicima jajne celije.
 
MUSKI POLNI HORMONI ILI ANDROGENI (od grckog andors = muskarac)
 
Glavni hormoni muskih polnih zlijezda su testosteron i androsteron. Testosteron i androsteron se sintetisu u intersticijskim celijama (Leydigove celije) testisa. U krvnoj plazmi oko 99% testosterona je vezano na glikoproteid koji se zove testosteron - vezujuci globulin. Lucenje androgenih hormona iz testisa regulisano je djelovanje dva gonadotropina, koje luci adenohipofiza, a to su (FSH) hormon i (LH). FSH hormon stimu-lise razvoj i funkciju sjemenih kanalica i rast testisa, a LH hormon stimulise sintezu testosterona u intersticijskim celijama (Leydigove celije). U zdravog odraslog muskar-ca se luci 4-12 mg testerona. U djecijoj dobi do oko 12 godina zivota polni hormoni se gotovo i ne proizvode. Pocetkom puberteta njihova produkcija pocinje naglo, sto dovodi do visestrukog povecanja sjemenika, mosnica, prostate, sjemenih vezikula i penisa. Osim tog, djelovanjem ovih hormona razvijaju se sekundarne seksualne oznake: kosmatost muskog tipa (brada i brkovi), razvujena muskulatura i kostur, sira ramena, dublji glas, veci bazalni metabolizam nego kod zena. Androgeni stimulisu anabolicke procese u organizmu, uticu na promet azota i kalcijuma, ubrzavaju rast i razvitak organa kod mla-dih organizama. Oni podsticu sintezu DNK i RNK, translokaciju RNK iz celijskog jedra u citoplazmu, a stimuliraju i sintezu specificnih ribozomalnih bjelancevina. Testo-steron povecava aktivnost DNK - polimeraze. Na kraju svoje funkcije androgeni hormoni podlijezu procesu katabolizma. U katabolicke produkte androgena koji se susrecu u uri-nu spadaju 17-ketosteroidi. Metabolicke transformacije androgena se vrse uglavnom u jetri.
 
 

ZENSKI POLNI HORMONI

 
Jajnici su parni organi, koji se sastoje iz dvije endokrine tvorevine: Grafovi foli-kuli i zuto tijelo (corpus luteum). Grafovi folikuli luce estrogene hormone, a zuto ti-jelo progesteron. Trebalo bi naglasiti da estrogeni nisi iskljucivo zenski hormoni. Oni se sintetisu i u organizmu muskaraca, ali u mnogo manjoj mjeri. Estrogeni hormoni predstavljaju jedan od faktora koji omogucava normalnu cirkulaciju krvi zahvaljujuci njihovom vozodilatorskom efektu (sirenje krvnih sudova). Pored toga uticu na smanjenje koncentracije lipida u krvi, a odgovorni su i za zadrzavanje natrijuma, kalcijuma i fos-fora u organima. Stimulacijom sinteze proteina estrogeni podsticu sazrijevanje foli-kula, ovocitogenezu, razvitak mlijecnih kanalica u mlijecnim zlijezdama, kao i razvi-tak primarnih i sekundarnih polnih osobina koji karakterisu zenski pol. Estrogeni stimuliraju razvoj vagine, uterusa, proliferativni rast endometrijuma kao i rast uteri-nih zlijezda. Oni uticu na razvoj i gradju kostura (posebni izgled karlice). Raspored dlakavosti zenskog tipa, razvoj mlijecnih zlijezda, itd. Jetra je glavni organ u kojem se vrse metabolicke transformacije estrogena. Estrogeni i njihovi derivati iz organiza-ma se luce prvenstveno konjugirani sa glukurunskom kiselinom i sulfatnom kiselinom. Najpoznatiji predstavnici ove grupe stereoidnih hormona su: esteron i estradiol.
 
HORMONI ZUTOG TIJELA
 
Zuto tijelo (corpus luetum) razvija se iz folikula nakon ovulacije. Kada Grafov fo-likul sazri, on puca i iz njega izlazi jajna celija (ovulacija). Na mjestu prsnutog foli-kula razvija se zuto tijelo, koje luci dva hormona: progesteron i relaksin.
 
PROGESTERON
 
Sintetise se u zutom tijelu, a i u lacenti u zadnjim fazama trudnoce. Posto se luci poslije ovulacije, progesteron stimulise razvoj endometrija i na taj nacin priprema uterus za primanje i prehranu oplodjene jajne celije. Progesteron, zajedno sa estrogenima, stimulise i razvoj polinh organa zene. On koci ovulaciju i lucenje LH hormona iz ade-nohipofize. Ako ne dodje do oplodnje jajne celije, koncentracija progesterona naglo opa-da oko 26. dana menstrualnog ciklusa. Za vrijeme trudnoce progesteron luci i posteljica, odnosno placenta. Uloga progesterona za vrijeme graviditeta je odrzavanje trudnoce. On smanjuje kontratilnost uterusa u toku graviditeta. NJegova koncentracija pred kraj tru-dnoce opada. Progesteron koji nastaje u kori nadbubreznih zlijezda, zutom tijelu i pla-centi ima dva pravca eliminacije iz organizma. Jedan dio se redukuje u pregnandiol. Pre-gnandiol kao neaktivno jedinjenje luci se putem bubrega, u sastavu urina. Drugi put eli-minacije progesterona je zuc.

Sačuvana

٩(̾●̮̮̃̾•̃̾)۶                 ♈゚+。☆*゜+。.。:.*.゚ ゚¨゚゚・*:..。o○☆゚+。
Stranice: [1]
  Štampaj  
 
Prebaci se na:  


Pokreće MySQL Pokreće PHP Powered by SMF 1.1 RC3 | SMF © 2001-2006, Lewis Media | Imprint Ispravan XHTML 1.0! Ispravan CSS!
Stranica je napravljena za 2.177 sekundi sa 35 upita.